X

Tražite doktora?

X

Prijava

Krivi podaci!
Nemate račun? Registrirajte se

Izvor slike: Pexels

28.5.2021.

Dišete li pravilno? Trbušno disanje je jedini ispravan način disanja!


Danas, u doba ove pandemije koja vrlo loše utječe na naša pluća, vrlo se često spominje pojam saturacija, odnosno zasićenost krvi kisikom. No, ono što se vrlo rijetko spominje je razlog zbog kojeg u organizam ne dospijeva dovoljno kisika, a radi se o nepravilnom - plitkom disanju. Svi mi od rođenja dišemo, tako da rijetko tko razmišlja o tome na koji način diše. Hvatamo zrak kako znamo i umijemo, a mnogi čak niti ne razmišljaju o tome jesu li udahnuli kroz nos ili usta, gdje im je u tom trenutku bio trbuh te podižu li im se prsa i ključne kosti. Sve to igra veliku ulogu u opskrbi stanica kisikom, stoga je vrlo važno da svi osvijeste na koji način dišu te da se, ako se radi o plitkom disanju, nauče to ispraviti.

U kriznim situacijama, kao što su trenutna pandemija, podrhtavanje tla te stresne situacije na poslu i u privatnom životu, brojne osobe osjećaju napetost i tjeskobu te dišu ubrzano i površno (plitko) podižući gornji dio prsnog koša. Takav način disanja naziva se disanje gornjim torakalnim dijelom pluća (ili čak klavikularno - ključnim kostima) i često se kombinira s udisanjem na usta - što može dovesti do hiperventilacije. Naime, u tom slučaju u organizam ulaze prevelike količine zraka pri čemu se iskoristivost kisika smanjuje.

Zapamtite: vrlo je važno znati da nije dovoljno napuniti pluća kisikom, već i postići to da kisik iz pluća dođe do svake stanice u organizmu.

Izvor fotografije: Flickr

Test - otkrijte dišete li pravilno ili plitko?

Kao što smo već spomenuli u uvodu, disanje je spontani, nesvjesni te ritmički mehanički proces o kojem uopće ne razmišljamo jer je automatiziran (dišemo od rođenja). Također, riječ je o jednoj od najbitnijih funkcija našeg organizma, stoga je vrlo važno naučiti pravilno disati kako bismo sve stanice u organizmu mogli opskrbiti kisikom. Kisik se, u našem organizmu, veže za hemoglobin (hemoprotein u crvenim krvnim zrncima - eritrocitima, odgovoran za prijenos kisika iz plućnih mjehurića u periferna tkiva) te je normalno da se 97% kisika prenosi od pluća do tkiva kemijski vezano za hemoglobin, dok se tek 3% prenosi otopljeno u vodi plazme i stanica.

TEST (NE)PRAVILNOG DISANJA

Na pod postavite neku mekšu, ali stabilnu podlogu, legnite na leđa te (kao na fotografiji) jednu ruku položite na gornji dio prsnog koša, a drugu položite ispod rebrenog luka. Udahnite i izdahnite te odgovorite na sljedeća pitanja:

- udišem li na usta ili na nos?

- diže li se ruka koja je položena na prsnom košu kada udišem?

- spušta li se trbuh kada udišem?

- dižu li se ramena kod udisaja?

Ako ste na ova pitanja odgovorili potvrdno i ako ste udahnuli na usta - dišete nepravilno, odnosno koristite samo gornji dio pluća, dok vrlo slabo uopće ili uopće ne koristite mišić dijafragmu (ošit) koji bi trebao biti glavni aktor u cjelokupnom procesu disanja. Što se tiče prvog pitanja: trebalo bi se zrak udisati na nos jer se disanjem na usta u organizam unosi prevelika količina zraka, zrak ne prolazi kroz filter kao kod udisaja na nos (navedeni filter služi za temperiranje zraka prije ulaska u organizam), u organizam ulazi znatno više bakterija i virusa te se smanjuje količina sline u ustima što uzrokuje suhoću u usnoj šupljini te suhoću grla, a to pogoduje razvoju bakterija i virusa. Ostale točke (pitanja) ćemo razjasniti u nastavku teksta.

Izvor fotografije: prilagođeno prema podacima/fotografiji s Flickra

Koji je pravilan način disanja? Reći ćemo vam samo jedno - dijafragma!

Pravilan način disanja jest trbušno disanje - disanje pri kojem se aktivira dijafragma i pomiče trbuh, a ne prsni koš, ramena ili ključne kosti. Pluća su parni organ za disanje zaštićen rebrima, prsnom kosti i kralježnicom, a zrak u pluća ulazi pomoću dišnih mišića dijafragme (ošita) i vanjskih međurebrenih mišića stoga je neophodno osnažiti navedene mišiće kako bi oni pomogli plućima da pravilno izvrše svoju funkciju. Kao što se vidi iz fotografije, pravilnim disanjem (udisajem kroz nos) trbuh se pomiče prema van (dijafragma se spušta, a baza pluća se širi dovodeći više kisika u organizam), dok se izdisajem na usta trbuh uvlači prema kralježnici, a dijafragma se podiže.

Omjer udisaja i izdisaja bi trebao biti 1:2 te je vrlo važno da prilikom izdisaja primjenjujete usnu prepreku [izdišete polako i koncentrirano, izgovarajući kroz skupljene usnice slova F, S ili Š (odaberite ono koje vam najbolje odgovara)]. Na taj se način više koncentrirate na trajanje izdisaja (koje treba biti duplo duže od udisaja) te se stvara otpor za vrijeme izdaha koji dovodi do protupritiska u dišnim putovima koji tada ostaju otvoreni, a na taj se način postiže bolja opskrba tijela kisikom.

Duboko dijafragmalno disanje, koje se ujedno zove i bazalno disanje jer koristimo baze pluća, nam osigurava optimalni dotok kisika te uklanjanje ugljičnog dioksida iz organizma. Također je bitno spomenuti da dovoljno kisika u organizmu stvara prirodni imunitet organizma, dok ga manjak kisika smanjuje zbog čega može doći do raznih bolesti i skraćenja životnog vijeka.

Dakle, da odgovorimo na posljednja tri pitanja u testu:

- diže li se ruka koja je položena na prsnom košu kada udišem?

*trbušnim se disanjem trbuh podiže prema van prilikom udisaja, tako da bi se ruka koja je položena ispod rebrenog luka trebala podići, dok bi ona na prsnom košu trebala mirovati

- spušta li se trbuh kada udišem?

*bazalnim se disanjem trbuh podiže prema van prilikom udisaja, a spušta se prilikom izdisaja (uvlači se prema kralježnici)

- dižu li se ramena kod udisaja?

*trbušnim se disanjem trbuh podiže prema van prilikom udisaja, dok bi ramena, ključne kosti te prsa trebali mirovati

Osnažite svoje mišiće kroz vježbe disanja

Izvor fotografije: Pexels

Istraživanja su pokazala da vježbe dijafragmalnog disanja mogu značajno te vrlo učinkovito ublažiti tjeskobu, a riječ je o vrlo jednostavnoj tehnici koja se može naučiti, ne oduzima previše vremena te vam osigurava optimalan dotok kisika. Vježbe disanja se obično uče u specijaliziranim ustanovama za liječenje plućnih bolesti pod vodstvom tima specijalista (trebate se prethodno naručiti te pripremiti D1 uputnicu), a na području Zagreba su to:

SPECIJALNA BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI (ROCKEFELLEROVA 3)

KLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC (Jordanovac ulica 104)

POLIKLINIKA ZA BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA (Prilaz baruna Filipovića 11).

Prije samog početka vježbi uvijek trebate pronaći položaj u kojem ćete biti u potpunosti opušteni. Stopala trebaju biti čvrsto oslonjena na podlogu, natkoljenice i potkoljenice bi trebale biti pod pravim kutem te je poželjno da sjedite uspravno (ramena su opuštena).

ABDOMINALNO DISANJE - vježba u sjedećem položaju

Relaksirano sjednite na rub stolca, uspravnih leđa i opuštenih ramena, a neka vam stopala budu čvrsto oslonjena na pod. Ruke položite ispod rebrenog luka, oko pupka, te udahnite na nos (nemojte predugo udisati - oko 2 sekunde) kao da idete pomirisati cvijet. Trebali biste osjetiti kako se trbuh širi (podiže prema van). Prilikom izdisaja (kroz usta) skupite usnice te izgovorite S, Š ili F (izdisaj bi trebao biti duži od udisaja). Osjetit ćete da se trbuh uvlači prema kralježnici, tako da ga možete malo pritisnuti dlanovima kako biste dodatno aktivirali dijafragmu prilikom sljedećeg izdisaja. Ponovite vježbu 8-9 puta, par minuta se odmorite i krenite na drugu seriju. Dvije serije izvedite u sjedećem položaju, a treću seriju izvedite dok stojite.

ABDOMINALNO DISANJE - vježba u ležećem položaju

Ovu vježbu možete izvoditi i u ležećem položaju te je također bitno da budete u potpunosti opušteni - ispod glave smjestite jedan manji jastuk, a pod koljena stavite jedan malo veći jastuk. Dlanove položite na područje oko pupka te izvodite vježbu na isti način kao i u prethodnom primjeru. Polako udišite na nos (trbuh bi vam se trebao podizati), izdišite na usta izgovarajući kroz zube slova S, Š ili F, a dlanovima lagano gurajte trbuh prema kralježnici. Ovu vježbu također možete izvoditi na način da na trbuh položite vrećicu koja teži 1 kg (riža, šećer, pijesak i sl.) - udišete u trbuh tako da se vrećica podiže prema gore, a izdišete iz trbuha tako da vrećica pada prema kralježnici. Ponovite 4-6 puta, napravite kratku pauzu prije druge serije (ponovite vježbu nekoliko puta).

KONTROLIRANO BAZALNO DISANJE (za ovu vam je vježbu potrebna pamučna vrpca duljine oko 2 m te širine oko 20 cm)

Kao u prvoj vježbi, trebate sjesti uspravno te opušteno (opuštenih ramena) na rub stolca. Pamučnu vrpcu trebate položiti na područje donjih rebara (sjetite se što smo rekli za bazalno disanje: trebale bi se širiti baze pluća koje su položene na dijafragmu koja se, prilikom udisaja, spušta te uzrokuje navedeno širenje). Lijevi kraj vrpce trebate čvrsto uhvatiti desnom rukom, dok desni kraj vrpce trebate uhvatiti lijevom rukom. Dok udišete, vaša dijafragma se spušta, a donja rebra te baze pluća se šire što dovodi do širenja trbuha, a tada lagano popuštate vrpcu. S druge strane, prilikom izdisaja, vaša se dijafragma podiže, a trbuh se uvlači prema kralježnici - tada vrpcu trebate snažno stegnuti oko pojasa. Vježbu ponovite 8-9 puta, par minuta se odmorite i krenite na drugu seriju. Dovoljne su vam dvije serije - važno je da vježbu izvedete pravilno (bez podizanja prsa, ramena, ključnih kostiju, bez udisanja na usta, bez prekomjernog udisanja zraka i sl.)

Što je to saturacija i koje su normalne vrijednosti?

Izvor fotografije: Flickr

Zasićenost krvi kisikom, odnosno saturacija, predstavlja postotak kisika koji crvene krvne stanice prenose iz pluća u ostatak tijela. Naime, naš organizam funkcionira tako da stanice, uz pomoć kisika, iz šećera dobivaju staničnu energiju, a u samo jednoj minuti mogu primiti gotovo jednu litru kisika! Kada ne dobiju dovoljno kisika, stanice postaju sve slabije i podložnije razvoju bolesti te, ako taj nedostatak kisika potraje, naš čitav organizam umire. Medicinski termin za stanje smanjene količine kisika u stanicama i tkivu je HIPOKSIJA (zasićenost kisikom = (SpO2)<94% ). Stanja koja najčešće uzrokuju hipoksiju su: kronične plućne bolesti (astma, KOPB), cirkulacijski poremećaji te slabljenje funkcije srca, a prvi su simptomi: umor, slabost, slabljenje koncentracije, lupanje srca, bljedilo, bolovi u mišićima i vrtoglavica.

Pulsna oksimetrija = metoda mjerenja oksigenacije ili postotka zasićenosti hemoglobina kisikom (SpO2), a normalne se vrijednosti saturacije O2 kreću u rasponu od 95-100%. U osoba koje imaju probleme s plućima ili srcem, vrijednosti saturacije će biti smanjene čak i u mirovanju (inače bi taj raspon u mirovanju trebao iznositi između 98-100%). Zasićenost kisikom manja od 94% smatra se hipoksijom, a kod vrijednosti ispod 90% riječ je o izraženoj hipoksiji koja se treba terapijski korigirati.

Podijeli:

Ostavite komentar

Hvala na komntaru! Isti će se prikazat nakon kontrole.
Dogodila se greška, molimo pokušajte ponovo!

Komentari

Budite prvi koji će komentirati...

Halo doktore © 2018 sva prava pridržana
PRETRAŽI HALO-DOKTORE
Mjesto:
Slobodna pretraga:
Djelatnost: