Svakodnevne navike koje narušavaju vaše zdravlje
Mnogi znaju kako je pušenje štetno za zdravlje, previše brze hrane utječe na povećanje vašeg indeksa tjelesne mase, no ono o čemu se baš i ne govori previše su brojne dnevne navike koje dugoročno mogu naškoditi vašem zdravlju i spokoju. Neke od tih navika se teško prepoznaju, posebice ukoliko su se inkorporirale u vašu svakodnevnicu. Nećete uočiti štetne učinke baš na samom početku, ali kroz duže vrijeme će vam upravo te navike sabotirati odnose s drugim osobama, fizičko zdravlje i psihološko stanje.
Prisjećanje stresnih događaja iz prošlosti
Koliko smisla ima sjediti i razmišljati o tome što se dogodilo jučer ili prije 5 godina kada to samo može naštetiti vašem psihičkom zdravlju. Zašto se uznemiravati oko nečega što je prošlo i što ne možemo promijeniti? Morate biti oprezni i paziti da se ne zakopate u misli o stresnim događajima iz prošlosti. Produktivnije i zdravije za vas bi bilo okrenuti se prema budućnosti i svu svoju energiju uložiti na aktivnosti kao što su planiranje budućnosti ili uživanje u sadašnjem trenutku jer što je prošlo, to je daleko iza nas!
Samokritiziranje
Nepromišljeno listanje po društvenim mrežama
Bez obzira na to spadate li u skupinu osoba koja voli pretraživati fotografije na Pinterestu ili jednostavno samo listate po Facebooku, provođenje vremena na društvenim mrežama može biti loše za vaše mentalno zdravlje. Zvuči ironično, ali istraživanja su pokazala kako korištenje društvenih mreža može dovesti do toga da se pojedinci osjećaju izolirano i otuđeno. Naime, procjenjuje se da se osoba osjeća to izoliranije što više vremena provodi na društvenim mrežama, a socijalna izolacija može biti veoma loša za zdravlje pojedinca. Kada netko od vaših poznanika objavljuje fotografije s putovanja svaki drugi mjesec, ili stalno objavljuje neki zanimljiv sadržaj, možete doći do zaključka kako se vaš dosadni život ne može mjeriti sa zanimljivim životima koje vode vaši poznanici. Ukoliko im na taj način zavidite (iako to uopće nije realni prikaz njihovog života), to vas može odvesti u stanje depresije. Umjesto da sate i dane provodite ispred malih ekrana, uložite svoje vrijeme i energiju kvalitetno kroz interakciju s vama dragim ljudima. Odite na ručak s prijateljem, nazovite nekog na telefon ili odite na obiteljsko druženje. Možete i sami kvalitetnije provesti vrijeme tako da odete voziti bicikl, pročitate neku knjigu ili čak naslikate nešto!
Budnost do kasnih sati
Mnogi od nas misle kako će stići obaviti još par zadataka ukoliko odgode odlazak na spavanje za još pola sata, te kako će taj nedostatak sna nadoknaditi sljedeći dan ukoliko malo odspavaju popodne. No, ispitivanja su pokazala da je vrijeme spavanja jednako bitno kao i količina sna. Bitno je da tijelo ima izgrađen kvalitetan bioritam i da zna kada je vrijeme za san i odmor, a kada za aktivnost. Ukoliko ćete spavati bilo kada, tijelu ćete slati zbunjujuće signale te neće biti sigurno kada je zapravo trenutak za potpuno opuštanje. Istraživanje iz 2016. godine objavljeno u časopisu American Academy of Sleep Medicine je utvrdilo kako su osobe koje idu spavati u kasne sate sklonije jesti brzu hranu i manje unose zdrave namirnice kao što su povrće i voće, naročito muškarci. Nadalje, osobe koje idu spavati jako kasno, te dugo i spavaju nemaju tendenciju baviti se redovitom tjelovježbom. Ukoliko podesite svoj biološki sat na pravo vrijeme, vaš organizam neće prolaziti kroz brojne šokove te ćete biti odmorniji i sa znatno više energije.
Gledanje televizije
Istraživanja su pokazala da su pojedinci, koji su kroz 25 godina proveli prosječno 3 sata dnevno ispred malih ekrana, slabije riješili kognitivne testove u odnosu na osobe koje koje su rjeđe gledale televiziju. Pomogli biste razvoju i zdravlju svog mozga ukoliko biste zamijenili gledanje televizije nekom fizičkom aktivnošću. Stoga umjesto da nakon posla zauzmete svoju poziciju na kauču, izađite van prošetati ili odite vježbati u teretanu. To će biti dobro za vaše zdravlje, ali i za vaš mozak.
Preskakanje obroka
Nekada se radi o preskakanju doručka zbog žurbe i hektike, a nekada je riječ o preskakanju ručka u nadi da će se smanjiti obujam vašeg struka. Ono čega ljudi najčešće nisu svjesni je činjenica da preskakanje obroka može biti znatno štetnije nego što se smatra. U jednom istraživanju objavljenom 2007. godine u časopisu Metabolism je otkriveno kako preskakanje obroka ne znači manjak kalorija. Mnogi čak jedu i više u sljedećem obroku kako bi nadoknadili ono što su propustili preskakanjem prvog obroka. Preskakanjem obroka stvara se potencijalni rizik promjena u metabolizmu. Preskakanje doručka dovodi do povećane sekrecije glukagona koji ima funkciju povećavanja razine šećera u krvi. Osim toga, beta stanice gušterače koje proizvode inzulin ne rade dovoljno dobro te su oslabljene nakon svakog objeda. Ujutro se ranije ustanite i izdvojite dovoljno vremena kako biste pripremili i konzumirali što raznolikiji obrok. Objedovanjem u pravilnim i učestalim razmacima možete ostati povećati razinu energije i ostati usredotočeni tijekom dana, a istodobno vam pomaže da održite zdravu tjelesnu težinu.
Previše sjedenja
Ako radite u uredskom okruženju, većinu svog radnog vremena provodite sjedeći za radnim stolom i gledajući u ekran monitora. I dugotrajno sjedenje i gledanje u ekran može biti nepovoljno za vaše zdravlje. Sjedilački način života povezan je s povećanim rizikom od tjelesnih zdravstvenih problema kao što su pretilost, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Predugo sjedenje u uredskom stolcu nije dobro za vaše mentalno zdravlje, stoga uzmite pauzu i prošećite izvan ureda, uhvatite koju zraku sunca kako biste nadoknadili energiju potrošenu na obavljanje svakodnevnih zadataka. Istraživanja pokazuju kako postoji veća mogućnost pojavljivanja simptoma depresije kod osoba koje žive sjedilnačkim načinom života. Barem jedan sat snažne aktivnosti dnevno može vam pomoći u borbi protiv štetnih učinaka sjedilačkog načina života. Pokušajte se svakih pola sata kretati po nekoliko minuta kako biste svoje tijelo i svoj um držali u boljoj formi.
