Kalcij - sve što morate znati o ovom važnom mineralu

Čemu služi kalcij?

Kalcijev karbonat koristi se kod ublažavanja žgaravice, a kalcijev karbonat i kalcijev acetat koriste se za smanjivanje razine fosfata kod bubrežnih oboljenja.
Kalcijem bogata hrana poput mlijeka, mliječnih proizvoda, kelja i brokule, odličan je izvor kalcija. Osim toga, kalcijem je bogato citrusno voće, mineralna voda, konzervirana riba s kostima, proizvodi s kalcijem.
Kalcij se može kombinirati s mnogim lijekovima, ali preporučujemo da se raspitate kod liječnika ili ljekarnika o mogućim problemima kod kombiniranja kalcija s ostalim lijekovima.

Kako kalcij djeluje?

Kosti i zubi sadrže više od 99 % posto ukupnog kalcija u ljudskom tijelu. Ima ga i u krvi, mišićima i ostalim tkivima. Kalcij u kostima može biti rezerva koja će se otpustiti u tijelo ako je potrebno. Koncentracija kalcija u tijelu smanjuje se kako starimo, ali se i gubi znojenjem i odumiranjem stanica. Apsorpcija kalcija ovisi o rasi, spolu i dobi.
Kosti se troše i ponovno nadograđuju, a za taj je proces potreban kalcij. Uzimanje dodatnog kalcija pomaže kostima u izgradnji i očuvanju jakosti.

Koristi i učinci kalcija

Kalcij je koristan za:
Probavne smetnje - uzimanjem kalcija na usta pomaže u tretiranju probavnih smetnji. Visoka razina kalija u krvi zove se hiperkalijemija. Davanje kalcijevog glukonata intravenozno može smanjiti hiperkalijemiju i smanjiti prekomjernu količinu kalija u krvi. Hipokalijemija upućuje na nisku razinu kalija u krvi, a uzimanjem kalcija oralnim putem umanjuje i prevenira mogućnost njene pojave. Osim toga, ona se može tretirati i intravenozno.
Bolesti bubrega - uzimanjem kalcijeva karbonata ili acetata na usta učinkovito je u kontroliranju visokih razina fosfata u krvi kod osoba s bubrežnim problemima. Kalcijev citrat nije učinkovit za ovaj problem.

Velika je vjerojatnost od djelotvornosti kalcija na:
Slabe kosti - osteoporoza uzrokovana kortikosteroidima može se ublažiti uzimanjem kalcija i vitamina D kako bi se smanjio gubitak minerala iz kosti kod osoba koje dugo uzimaju kortikosteroidne pripravke.
Hiperparatireoidizam - stanje u kojem doštitne žlijezde proizvode višak paratireoidnog hormona koji regulira ravnotežu kalcija i fosfata u tijelu. Uzimanjem kalcija smanjuje se razina paratireoidnog hormona kod osoba s bolestima bubrega i kada su razine paratireoidnog hormona previsoke.
Osteoporoza - uzimanjem kalcija na usta učinkovito je kod smanjenja gubitka kosti i tretiranja osteoporoze. Kosti rastu u adolescentskim godinama, nakon toga kosti su kod žena jake do 40-e godina, nakon 40-e godine godišnje se gubi 0.5 % do 1 % kosti. Kod muškaraca se to događa nekoliko  desetljeća kasnije. Gubitak kalcija veći je kod osoba koje ne unose kroz prehranu dovoljne količine kalcija. Ovaj se gubitak može umanjiti uzimanjem dodataka prehrani s kalcijem. Uzimanje kalcija samog ili uz dodatak vitamina D prevenira lomove kod osoba s osteoporozom.
Ublažavanje predmenstrualnog sindroma - utječe na smanjenje promjena raspoloženja, nadutost, želju za hranom i smanjenjem boli. Žene koje dnevno unose u prosijeku 1238 mg kroz hranu, imaju 30 % manji rizik od PMS-a od žena čiji je dnevni unos u prosijeku 529 mg. 

Izvor fotografije: Photo by Danielle MacInnes on Unsplash

Mogući učinci kalcija na:
Rak debelog crijeva - smanjuje se rizik od pojave raka debelog crijeva uzimanjem dodataka prehrani s kalcijem. Ipak, ako nedostaje i vitamina D, koristi od kalcija u prevenciji ove bolesti nema.
Jačanje kosti kod fetusa - u trudnoći žene koje unose premalu količinu kalcija, trebale bi nadomjestiti potreban kalcij dodacima prehrani. 
Trovanje fluoridom - oralnim uzimanjem kalcija s vitaminom C i D smanjuje razinu fluorida kod djece i sprječava pojavu simptoma trovanja fluoridom.
Visok kolesterol - uzimanje kalcija u kombinaciji s nemasnom i niskokaloričnom hranom, utječe na smanjenje kolesterola. Ako se samo uzima kalcij, a prehrana se ne korigira, nema pozitivnog učinka.
Visoki krvni tlak - Uzimanje kalcija utječe na smanjenje krvnog tlaka, osim toga, kalcij pomaže u snižavanju tlaka kod osoba s bubrežnim oboljenjima.
Visoki krvni tlak u trudnoći - preeklampsija je povišeni krvni tlak povezan s trudnoćom. Kalcij smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka za oko 50 %. Osim toga, najbolji učinak ima kod žena koje imaju niske razine kalcija u tijelu.
Gubitak zubi - Uzimanje kalcija s vitaminom D na usta prevenira ispadanje zubi kod starijih osoba. 
Gubitak tjelesne težine - djeca i odrasli s niskom razinom kalcija u organizmu brže se debljaju i imaju viši indeks tjelesne težine. Povećanje unosa kalcija može pomoći kod gubitka kilograma. Rezultati istraživanja pokazali su da konzumacija kalcija iz mliječnih proizvoda, poput jogurta pomažu u gubitku tjelesne mase i masti. Uzimanje dodataka s kalcijem i vitaminom D pomaže gubitku kilograma. Osim toga, kalcij ne utječe na gubitak kilograma kod osoba koje nisu pretile.

Postoji mogućnost od utjecaja kalcija na:
Rak dojke - žene koje su unosile više kalcija u manjoj su opasnosti od oblijevanja od raka dojke. No mnoga su istraživanja pokazala da uzimanje kalcija nema veze s prevencijom raka dojke.
Srčane bolesti - nema velike povezanosti između uzimanja kalcija i smanjenja oboljenja od srčanih bolesti.
Frakture - uzimanje kalcija s vitaminom D ne prevenira frakture kod starijih osoba bez osteoporoze.
Srčani udar - još uvijek nema dovoljno potvrđenih istraživanja o utjecaju kalcija na prevenciju srčanog udara. 

Nuspojave i sigurnost

Kalcij je siguran uzima li se oralno ili intravenozno i prema uputi. Ponekada, može izazvati plinove.
Kalcij je potrebno uzimati u propisanim dozama i ne bi trebalo pretjerivati. Pročitajte uputu o lijeku ili se savjetujte s ljekarnikom. Postoje sumnje da je predoziranje kalcijem povezano sa srčanim udarom, no to još treba istražiti. Nastojte ne prelaziti dozu od 1000-1300 mg kalcija dnevno. 

Posebna upozorenja

Trudnoća i dojenje - kalcij je siguran u preporučenim dozama.
Niska razina želučane kiseline - osobe s niskim razinama želučane kiseline slabije apsorbiraju kalcij ako se uzima na prazan želudac pa ih je najbolje uzimati uz jelo ili nakon obroka.
Visoke razine fosfata hiperfosfatemija ili niske razine hipofosfatemija - kalcij i fosfati moraju biti u balansu, previše kalcija može poremetiti ravnotežu i izazvati probleme, ne uzimajte dodatke bez znanja liječnika.
Hipotireoidizam - kalcij se može miješati s nadomjestkom za tiroidni hormon. Ne miješajte ove dodatke i uzimajte ih s razmakom od minimalno četiri sata.
Previše kalcija u krvi - kod poremećaja paratireoidne žlijezde treba izbjegavati kalcij.
Oslabljene funkcije bubrega - dodaci s kalcijem mogu povećati rizik od prekomjerne količine kalcija u krvi. Pušenje - pušači apsorbiraju manje kalcija iz probavnog sustava.

Interakcije kalcija s drugim lijekovima:

Nikada ne uzimajte ovu kombinaciju: 

Ceftriakson s kalcijem - uzimanjem intravenoznog ceftriaksona i kalcija može život dovesti u opasnost, oštetiti pluća i bubrege. Kalcij se ne bi smio intravenozno uzeti 48 sati nakon uzimanja ceftriaksona.

Jaka interakcija nastaje kod kombiniranja kalcija s:
Kinolonskim antibioticima
Tetracikličkim antibioticima
Kalcitriolom
Digoksinom
Diltiazemom
Levotiroksinom
Litijem
Verapamilom
Diureticima

Mala je mogućnost interakcije kalcija s:
Estrogenima
Lijekovima za snižavanje krvnog tlaka
Oralnim dodacima s kalcijem

Izvor fotografije: Berkeley Wellness

Doziranje

Prevencija niskih razina kalcija - svakodnevno se preporučuje 1 gram elementarnog kalcija. Žgaravica - kalcijev karbonat kao antacid uzima se u količini od 0.5 do 1.5 gram.
Redukcija fosfata kod odraslih osoba - početna doza je 1.33 grama i povisuje se na 2-2,67 grama po potrebi. 
Prevencija osteoporoze - 1-1,6 grama elementarnog kalcija iz hrane i dodataka preporučuje se svakodnevno unositi.
Prevencija gubitka kosti u menopauzi kod žena starijih od 40 godina - 1 gram.
Trudnice s niskim razinama kalcija u tijelu - 300-1300 mg dnevno. 
Predmenstrualni sindrom - 1-1,2 grama dnevno kalcijev karbonat.

Dodaci s kalcijem dolaze u različitim izdanjima, najbolje je uzimati kalcij s hranom u dozama od 500 mg ili manjim.