Kalendar cijepljenja - protiv čega se sve cijepimo i zašto?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2019. godine, procijepljenost je bila iznad 90% za sva obvezna cjepiva, osim za cijepljenje šezdesetogodišnjaka protiv tetanusa. U tom slučaju je procijepljenost samo 54,5% na razini čitave države. Razlog je vjerojatno činjenica da se građane slabo educira i informira, stoga oni niti ne znaju da bi se, sa 60 godina, trebali cijepiti protiv tetanusa. Procijepljenost bi, za sva cjepiva, trebala iznositi najmanje 90%, kako bi se postigao kolektivni imunitet, odnosno imunitet krda koji se postiže kada je dovoljno ljudi procijepljeno protiv neke bolesti. Tek tada se sprječava nastanak epidemije. Može se reći da je cijepljenje javno dobro jer će jedna osoba, nakon što se cijepi, automatski zaštititi i osobe oko sebe koje se još nisu cijepile. No, također, tu se javlja problem u situacijama kada se više osoba odbije cijepiti (kada je stopa procijepljenosti niska) jer tada njihovi organizmi ne stvaraju protutijela koja ih štite infekcija uzročnikom bolesti, tako da se pojedine bolesti brzo šire te dovode do epidemije.

Razvoj cjepiva potaknuo je farmer zaražen kravljim boginjama

Engleski liječnik Edward Jenner prvi je zaključio da između kravljih i velikih boginja postoji križni imunitet, tj. da čovjek, koji preboli kravlje, ne može oboljeti od velikih boginja. Upravo zato ga nazivaju izumiteljem cijepljenja. Naime, Jenner je do navedene spoznaje došao zahvaljujući farmeru koji se u štali zarazio kravljim boginjama, no nakon toga je postao otporan na velike boginje. Jenner je 1796. godine, kako bi potvrdio tezu, uzeo zaraženi uzorak kravljih boginja te ga je ubrizgao u zdravog osmogodišnjeg dječaka. Nakon 48 dana, Jenner je u dječaka ubrizgao velike boginje, no one se nisu manifestirale te je zaključio da je dječak uspješno cijepljen. Dvije godine kasnije, 1798., izdao je knjižicu Istraživanje o uzrocima i učincima vakcine variole (An Inquiry Into the Causes and Effects of the Variolae Vaccinae) u kojoj je opisao svoje otkriće. Ljude se počelo masovno cijepiti, no između 1870. i 1872. godine se u Njemačkoj pojavila epidemija velikih boginja te je više od 120.000 osoba umrlo, nakon čega je Jennerovo cjepivo zabranjeno. No, njegove su ideje potaknule istraživača i kemičara Louisa Pasteura na razvoj novih cjepiva.

Izvor fotografije: Wikimedia Commons

Što cijepljenje zapravo predstavlja za populaciju?

Cijepljenje je postupak unošenja živih, mrtvih ili oslabljenih uzročnika zaraznih bolesti u organizam. Sigurno se pitate zašto se u organizam ubrizgavaju uzročnici zaraznih bolesti? Odgovor je vrlo jednostavan: jer se, na taj način, u organizmu stvaraju protutijela koja štite organizam od raznih infekcija. Može se reći da, stvaranjem vlastitih protutijela, organizam postaje otporan na samu bolest. Cjepiva potiču imunološku reakciju na određenu bolest i pomažu ljudskom organizmu da se učinkovitije bori protiv infekcija.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u cijelosti osigurava plaćanje zdravstvenih usluga za obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu (umjetno stvaranje imunosti) i kemoprofilaksu (upotrebu kemoterapijskih lijekova u cilju sprječavanja nastanka infekcije) svim osiguranim osobama, u sklopu obveznog zdravstvenog osiguranja. Ako vas zanima što sve pokriva polica obveznog zdravstvenog osiguranja, pročitajte članak Korisnici zdravstvenog osiguranja, znate li koja su vaša prava?

Umjetno stvaranje imunosti, odnosno imunoprofilaksa, može se provoditi cijepljenjem ili unošenjem imunoglobulina. Cijepljenje još nazivamo i aktivnom zaštitom jer se u organizam unose tvari koje stimuliraju imunološki sustav, nakon čega on sam proizvodi protutijela, dok se unošenjem imunoglobulina u organizam unose već gotova protutijela. Zato se za postupak unošenja imunoglobulina koristi i naziv pasivna zaštita.

Izvor fotografije: Unsplash

Cijepljenja se mogu podijeliti u dvije skupine: obvezna - cijepljenja djece koja se provode prema kalendaru cijepljenja koji objavljuje Ministarstvo zdravstva te neobvezna kao što je cjepivo protiv gripe ili Humanog papiloma virusa (HPV-a). U Hrvatskoj su, za neke skupine, besplatne i ove vrste cjepiva, no o tome ćemo govoriti u nastavku teksta. Sama cjepiva se mogu podijeliti na živa, unutar kojih se nalaze oslabljeni uzročnici zaraznih bolesti koji su zadržali sposobnost razmnožavanja u tkivima ili stanicama osobe koja se cijepi, i neživa koja sadrže mrtve mikroorganizme, dijelove mikroorganizama ili DNK dijelove virusa izdvojene genetskim inženjeringom. Također, cjepiva mogu biti monovalentna (samostalna cjepiva za odgovarajuću bolest) ili polivalentna, odnosno kombinirana cjepiva, pomoću kojih se tretira više različitih bolesti istovremeno.  

Program obveznog cijepljenja obuhvaća cjepivo protiv tuberkuloze (BCG), hemofilusa influence tipa B (HIB), difterije, tetanusa i hripavca (DI-TE-PER), dječje paralize ili poliomijelitisa (IPV), ospica, zaušnjaka i rubeole (MO-PA-RU), hepatitisa B (HBV) te pneumokoka (Pn2). Jedna od većih novosti u području imunizacije jest uvođenje cjepiva protiv pneumokoka u Nacionalni imunizacijski program 2019. godine. Ovo cjepivo značajno smanjuje učestalost pneumonije od koje godišnje umre oko 800.000 djece u dobi do 5 godina.

**cijepi se i novorođenčad HBsAg pozitivnih majki, odmah po rođenju, uz primjenu imunoglobulina prema postekspozicijskoj shemi

*provjera cijepnog statusa i nadoknada propuštenog cijepljenja, prema potrebi

Izvor: prilagođeno prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Cjepivo protiv tuberkuloze - BCG

Napravljeno je od živog oslabljenog bacila goveđe tuberkuloze (bacilus Calmette-Guerin) zbog čega nosi naziv BCG cjepivo. Na mjestu cijepljenja se, za dva do tri tjedna, pojavljuje crvenkasta papula koja tijekom osmog tjedna nakon cijepljenja zacijeli ostavljajući malen ožiljak. Pripada najsigurnijim cjepivima i vrlo se rijetko javljaju blaže reakcije poput alergijske reakcije koja uključuje osip, teško disanje, bljedilo, opću slabost i vrtoglavicu, ubrzan rad srca i promuklost. Djecu, koja su rođena u bolnici, se odmah u rodilištu cijepi protiv tuberkuloze, dok bi se djecu, koja nisu rođena u rodilištu, trebalo cijepiti kada navrše dva mjeseca, a najkasnije do prve godine života.

Cjepivo protiv hemofilusa influence tipa B (HIB)

Važno je da dijete u dobi od tri do šest mjeseci primi prvu dozu HIB cjepiva upravo zbog toga što ovu infekciju najteže podnose djeca od šestog do jedanaestog mjeseca starosti. Najčešće se daje kroz kombinirano cjepivo zajedno sa cjepivima protiv dječje paralize, difterije, tetanusa i hripavca (DI-TE-PER-a). Nuspojave se rijetko pojavljuju, ali ako do njih dođe manifestiraju se kao crvenilo na mjestu uboda, gubitak teka, povišena tjelesna temperatura, nemir, povraćanje, proljev.

Cjepivo protiv difterije, tetanusa i hripavca (DI-TE-PER)

Difterija, hripavac i tetanus su zarazne bakterijske bolesti. Prve dvije se prenose kapljičnim putem, dok tetanus u tijelo ulazi kroz posjekotinu. Kako bi djeca bila zaštićena, trebaju primiti pet doza DI-TE-PER cjepiva. Rijetko, može uzrokovati sljedeće nuspojave: crvenilo ili oteklina na mjestu cijepljenja, povraćanje, nemir, povišena tjelesna temperatura, pospanost.

Cjepivo protiv dječje paralize ili poliomijelitisa (IPV)

Ovo cjepivo sadrži žive, ali oslabljene, uzročnike bolesti tako da cijepljeno dijete, četiri do šest tjedana nakon cijepljenja, izlučuje viruse putem stolice. Zbog toga se roditeljima, koji su se protiv dječje paralize cijepili prije više od deset godina (zadnja doza cjepiva protiv dječje paralize prima se u osmom razredu osnovne škole), preporučuje ponovno cijepljenje. Vrlo rijetko se, kao nuspojava, može pojaviti kožna reakcija na mjestu uboda.

Cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MO-PA-RU)

Ovo kombinirano MO-PA-RU cjepivo daje se djeci nakon navršenih godinu dana te u prvom razredu osnovne škole, a kao nuspojave se mogu pojaviti: crvenilo, povišena tjelesna temperatura, bol ili oteklina na mjestu uboda, blagi osip, oticanje žlijezda na vratu ili licu te infekcija gornjih dišnih puteva.

Cjepivo protiv hepatitisa B (HBV)

Novorođenčad HbsAg pozitivnih majki (majki pozitivnih na hepatitis B) se protiv hepatitisa B cijepi odmah u rodilištu. Cjepivo se provodi u tri doze, a rijetko se mogu pojaviti nuspojave poput crvenila i boli na mjestu uboda, blago povišene tjelesne temperature, umora, osipa, mučnine, proljeva i povraćanja.

Izvor fotografije: Pexels

Mit o autizmu - pokrenuo ga je britanski liječnik i to ga je koštalo liječničke licence

Andrew Wakefield, nekadašnji liječnik i istraživač na Odjelu za gastrointestinalne bolesti Kraljevske bolnice u Londonu, je 1998. godine iznio pretpostavku da cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MO-PA-RU) uzrokuje autizam te je, u medicinskom časopisu The Lancet, opisao priče djece koja su oboljela od autizma i probavnih problema malo nakon cijepljenja MO-PA-RU cjepivom. Nakon toga je uslijedila popularizacija rezultata studije u žutom tisku, nakon čega su se brojni roditelji zabrinuli i to je sve dovelo do pada procijepljenosti u Velikoj Britaniji te, u konačnici, do epidemije ospica. Naravno, kako bi se provjerilo je li Wakefieldova sumnja osnovana i točna, brojni stručnjaci i istraživači izveli su niz studija uspoređujući stotine tisuća djece koja su cijepljena MO-PA-RU cjepivom sa stotinama tisuća djece koja nisu nikad primila cjepivo te su utvrdili da je rizik razvoja autizma bio jednak u obje grupe. Postoji vremenska, ali ne i uzročna veza između autizma i MO-PA-RU cjepiva: prva doza MO-PA-RU cjepiva obično se daje u dobi od 12 - 15 mjeseci, a upravo se tada počinju primjećivati prvi znakovi autizma. Stručnjaci su proveli mnoštvo velikih istraživanja te su sva dokazala da ne postoji uzročno-posljedična veza između MO-PA-RU cjepiva i autizma. Glavno regulatorno medicinsko vijeće Ujedinjenog Kraljevstva je, 2010. godine, proglasilo da se Wakefield ponio “nečasno i neodgovorno” prilikom provođenja svog istraživanja i objave rezultata, nakon čega su ga izbacili iz registra liječnika u Ujedinjenom Kraljevstvu te su njegov rad povukli iz objavljene verzije.

Cjepivo protiv gripe i Humanog papiloma virusa - za koga su besplatna?

Cjepivo protiv influence - gripe

U ponedjeljak, 19. listopada, je započelo cijepljenje protiv gripe te je nabavljeno 460.000 doza cjepiva, a s obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju u državi i preopterećenost Zavoda za javno zdravstvo, veće će se količine cjepiva distribuirati u ambulante liječnika primarne zdravstvene zaštite. Upravo zbog toga, od ove godine je uvedeno cijepljenje u 80 ljekarni na području Republike Hrvatske. Popis ljekarni u sklopu kojih se obavlja cijepljenje protiv gripe možete pronaći na stranici Hrvatske ljekarničke Komore.

Svim osobama koje žele kupiti cjepivo u ljekarni, liječnik treba propisati privatni recept - to može biti njihov liječnik opće prakse ili liječnik koji provodi cijepljenje u ljekarni. Tek kada dobije recept, osoba može kupiti cjepivo protiv gripe po cijeni od 96 kuna. Nažalost, cjepiva su već rasprodana, a početkom studenog se očekuje nova pošiljka.

Cjepivo je besplatno za: osobe u dobi od 65 godina i starije, štićenike domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), osobe s kroničnim oboljenjima (posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom), osobe s kroničnim bolestima metabolizma, bubrega i oštećenjima imunog sustava, djecu i adolescente na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu, zdravstvene radnike i trudnice.

Cjepivo protiv HPV-a (Humanog papiloma virusa)

Izvor fotografije: Wikimedia Commons

Ovo cjepivo je jedino cjepivo u Hrvatskom nacionalnom imunizacijskom programu koje nije obvezno, već je samo preporučeno, a u 2020. godini je besplatno za sve učenike i učenice osmog razreda osnovne škole te, ovisno o raspoloživosti cjepiva, za sve osobe nakon osmog razreda osnovne škole do 25. godine starosti. Postoji više od tisuću tipova Humanog papiloma virusa te većina infekcija HPV-om ne uzrokuje simptome i prolazi sama od sebe, no određeni tipovi HPV-a mogu uzrokovati karcinome anogenitalnog područja, glave i vrata, kao i spolne bradavice. Prema Registru za rak HZJZ-a, u Hrvatskoj od invazivnog karcinoma grlića maternice godišnje oboli oko 350 žena, dok ih preko 100 umre.

Cjepivo protiv HPV-a namijenjeno cijepljenju učenika i učenica sadrži sljedeće tipove HPV-a: 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58, a dostupno je pod nazivom Gardasil 9. Koristi se za zaštitu od premalignih lezija i raka grlića maternice, stidnice, rodnice, anusa te bradavica anogenitalnog područja.

Prema Programu cijepljenja, liječnici školske medicine bi na početku godine trebali održati edukativni sastanak s roditeljima djece osmog razreda osnovne škole te im tada uručiti pozive na cijepljenje protiv HPV-a. Roditelji poziv trebaju pročitati te, ako pristaju, i potpisati, a učenik potpisani poziv treba donijeti na cijepljenje.