Pregled vida - kada ga obaviti i koji su simptomi slabljenja vida?
Iako zapravo gledamo mozgom, naše oči su te koje na neki način funkcioniraju kao kamera: upijaju svjetlost te šalju podatke mozgu. Što biste napravili da vam se kamera na mobitelu zamućuje, da ima sitne točkice, da loše funkcionira noću te da vam se ekran na mobitelu strga i da vidite dvostruku sliku? Odmah biste ga sljedeći dan odnijeli na servis, zar ne? No, što je s očima – kako biste reagirali na zamućivanje slike, probleme s čitanjem, glavobolje i dvostruku sliku? Nažalost, većina osoba, na svoju ruku, zaključi da su naočale najbolje rješenje, odu u supermarket probati koje im najviše odgovaraju te ih odmah kupe jer one koštaju oko 30 kn. U današnjem blogu saznajte zašto je važno redovito obavljati pregled vida, koji su simptomi slabljenja vida te kako sam pregled izgleda.
Izvor fotografije: Pexels
Osobe često žele uštedjeti tako da se, nakon što uoče da naprežu oči kako bi nešto pročitali, da im se vid zamagljuje ili da se teže privikavaju s tame na svjetlost, upute u prvi supermarket ili drogeriju kako bi kupili naočale za čitanje s dioptrijom jer im je susjed rekao da su vrlo povoljne, a ima i raznih dioptrija. Isto tako, takve osobe same zaključe koja bi mogla biti njihova dioptrija, bez prethodnog pregleda ili konzultacija sa stručnjacima. Ne razumiju da bi takav pothvat mogao biti vrlo štetan za njihove oči te da bi mogli još više pogoršati stanje umjesto da si ublaže tegobe.
Naime, kupnjom takvih naočala možete dugoročno oštetiti vid te izazvati brojne očne probleme. Također, takve naočale imaju neodgovarajuću i nepreciznu dioptriju, lošu kvalitetu izrade, neravna stakalca te vam ne pružaju dovoljnu zaštitu od UV zraka.
Kao što ste već mogli zaključiti, dioptrijske naočale nipošto ne biste smjeli kupovati na svoju ruku, bez prethodnog oftalmološkog pregleda, a isto pravilo vrijedi i za sunčane naočale. Kako biste se zaštitili od UV zraka, pri kupnji sunčanih naočala obratite pozornost na normu EN 1836 koja mora biti naznačena na samim naočalama.
Pregled vida - kada biste trebali posjetiti oftalmologa?
Nažalost, ponekad osobe obave pregled vida tek nakon što, zbog posla ili u školi/na fakultetu, obave sistematski pregled te im liječnik, koji ih je pregledavao, kaže da bi bilo dobro da posjete oftalmologa. Nemojte čekati zadnji trenutak te se naručite za pregled odmah čim uočite sljedeće simptome slabljenja vida: teže privikavanje s tame na svjetlost, peckanje očiju, suzenje, iscjedak iz očiju, zamagljenost slike, bolovi u oku, izostanak oštrine vida na daljinu ili blizinu, dvostruka slika, problemi sa čitanjem, gubitak perifernog vida, slabiji noćni vid te "mušice" ispred oka.
Izvor fotografije: Pexels
Oftalmološki pregled biste trebali obavljati barem svake dvije godine, dok bi osobe starije od 40 godina takav pregled trebale obavljati svake godine. Ne smijete zaboraviti da je redoviti oftalmološki pregled ključan za rano dijagnosticiranje bolesti oka i korekcije vida, što je naročito bitno u osoba koje upravljaju strojevima.
Danas većina osoba ima neki oblik uredskog posla gdje većinu vremena provode ispred ekrana i to u sjedećem položaju, što je vrlo štetno. Ne samo za vaše oči, već i za vašu kralježnicu. Zbog toga je vrlo važno biti fizički aktivan te se barem istegnuti tijekom dana, a što se tiče vida - trebali biste nabaviti naočale sa zaštitom od plavog svjetla te ih koristiti dok ste za laptopom ili na mobitelu. Naime, svaka optika vam nudi opciju ugradnje stakala sa zaštitom u vaše okvire. Sve što trebate napraviti jest doći u optiku, naručiti stakalca, ostaviti im okvire te doći po naočale nakon što vam ugrade stakalca (to može potrajati par dana - ovisno o tome koju marku naručujete).
Kako izgleda oftalmološki pregled?
Kao i svaki drugi liječnički pregled, oftalmološki pregled započinje razgovorom s liječnikom gdje on uzima podrobnu anamnezu te dobiva informacije o brzini nastupa, smještaju, trajanju te prethodnim simptomima slabljenja vida (vrsta boli, crvenilo, iscjedak, promjene oštrine vida te ostali prethodno navedeni). Nakon toga slijedi tjelesni pregled pomoću kojeg se određuje oštrina vida (pacijenti koji nose naočale ili leće trebali bi ih svakako ponijeti sa sobom za pregled) na način da pacijent pokrije suprotno oko, dok drugim okom gleda tablicu za ispitivanje vida na udaljenosti od 6 metara. Jedan od najčešćih razloga za smanjenu vidnu oštrinu oka naziva se greška loma ili refrakcijska greška, a radi se o grešci u fokusiranju svjetlosti koja se može grubo procijeniti pomoću ručnog oftalmoskopa. Također, što je i češći slučaj, refrakcijska se greška može mjeriti standardnim foropterom ili automatskim refraktorom (uređajem koji mjeri promjene svjetlosti emitirane i reflektirane iz oka pacijenta).
Izvor fotografije: Pexels
Potkožno tkivo i rubovi kapaka pregledavaju se pod osvjetljenjem i povećanjem, dok se pomoću brzog osvjetljavanja ručnom lampom (koju se udaljava i približuje svakom oku) provjeravaju veličina i oblik zjenice te reakcija iste na svjetlost. Kako bi liječnik provjerio vaše vanjske očne mišiće, prstom će vam pokazivati 8 različitih smjerova koje trebate pratiti očima. Ovom pretragom može uočiti eventualna odstupanja koja ukazuju na određene poremećaje koji ograničavaju pokrete. Oftalmoskopijom, koja se može izvoditi direktno, ručnim oftalmoskopom, ili indirektno pomoću čeonog oftalmoskopa, se mogu otkriti zamućenja leće te promjene na mrežnici i krvnim žilama.
Oftalmolozi za ispitivanje raspoznavanja boja koriste 12 do 24 Ishiharnih tablica u boji (tzv. test za daltonizam ili Ishihara test - nazvan po japanskom oftalmologu Shinobu Ishihari koji ga je objavio 1917. godine) koje sadrže brojeve skrivene unutar obojenih točki.
Da bi podrobno pregledao vaše očne kapke, rožnicu, šarenicu, prednju očnu sobicu, leću i prednji dio staklovine, liječnik će upotrijebiti procjepnu svjetiljku, dok će za ispitivanje raspoznavanja boja koristiti 12 do 24 Ishiharnih tablica u boji (tzv. test za daltonizam ili Ishihara test - nazvan po japanskom oftalmologu Shinobu Ishihari koji ga je objavio 1917. godine) koje sadrže brojeve skrivene unutar obojenih točki, a osobe slijepe za boje (daltonisti) ili one sa stečenim nedostatnostima ne mogu raspoznati neke ili sve skrivene brojeve. Na kraju ne smijemo zaboraviti spomenuti niti tonometriju ili mjerenje očnog tlaka, postupak određivanja vrijednosti očnog tlaka koja se tradicionalno obavlja ručnim tonometrima uz primjenu lokalne anestezije. No, neke ordinacije nude uslugu beskontaktne tonometrije prilikom koje se ne primjenjuje anestezija.
Oftalmolog, optometrist, optičar - koja je razlika?
Izvor fotografije: Pexels
Oftalmologija, optometrija i optika su tri različite discipline uključene u cjelokupnu brigu o vidu. S obzirom da je tema članka bila oftalmološki pregled, prvo ćemo predstaviti oftalmologa. Kao što već znate, riječ je o liječniku koji se specijalizirao za očne probleme, bolesti te brigu o vidu. Oftalmolog je licenciran za bavljenje medicinom i kirurgijom, a završio je studij medicine. On dijagnosticira i liječi očne bolesti i greške, obavlja kirurške zahvate te pacijentima prepisuje naočale i leće za korekciju vida.
Optometrist je specijalist za oči sa završenim studijem optometrije koji je osposobljen za prepisivanje dioptrijskih naočala, kontaktnih leća, vježbi za oči te pomagala za vid. Također, on može izvršavati pregled vida te tretirati stanja poput astigmatizma, kratkovidnosti i dalekovidnosti, no on nema pravo operirati niti liječiti bolesno oko. U tom slučaju, on pacijenta upućuje oftalmologu.
Optičar je tehničar specijaliziran za izradu, popravak i prodaju pomagala za vid. Oni navedene proizvode izrađuju, pripremaju i prodaju po receptima oftalmologa i optometrista, a sami nisu ovlašteni obavljati preglede vida, prepisivati pomagala za vid, liječiti niti dijagnosticirati očne bolesti.
Sada kada ste saznali više o pregledu vida, vrijeme je da se naručite za oftalmološki pregled!
