X

Tražite doktora?

X

Prijava

Krivi podaci!
Nemate račun? Registrirajte se

13.4.2021.

Da sam u rizičnoj skupini za COVID, primila bih prvo dostupno cjepivo!


Danas se puno govori o cjepivima protiv koronavirusa – postoji veliki broj osoba koje se boje primiti cjepivo jer je razvijeno u manje od godinu dana, dok su se ranije ona razvijala i po 10 godina, no navedene osobe ne uzimaju u obzir razvoj tehnologije kroz godine te tehnološki unaprijeđenu edukaciju stručnog kadra. Posebice se spominje cjepivo Astra Zeneca koje pacijenti često znaju odbijati jer se boje tromboze i sličnih nuspojava za koje su čuli putem raznih medija. Kroz razgovor s dr. Bićanić, liječnicom infektologinjom koja je izvanredni profesor u bolnici i na fakultetu St George’s u Londonu, otkrivamo koja je razlika između pojedinih cjepiva, kako to da su ona razvijena u tako kratkom roku te zašto je važno da se što veći broj populacije cijepi!

Dr. Bićanić, molim Vas da se ukratko predstavite. Gdje radite? Gdje ste se školovali? Možete li opisati u kojim kliničkim ispitivanjima ste sudjelovali, posebno ako su ta ispitivanja u vezi Covida-19?

Živim u Velikoj Britaniji od svoje 13. godine. Završila sam studij medicine na Cambridgeu i Oxfordu. Od 2010. radim kao specijalist infektolog i izvanredni profesor (Reader) u bolnici i na fakultetu St George’s u Londonu. Jedan od najpoznatijih ljudi koji su završili medicinu na St Georgeu je Edward Jenner, izumitelj cijepljenja protiv boginja.

Izvor fotografije: St George's University Hospitals

Naša bolnica je jedna od najvećih Londonskih akademskih centara: od početka COVID-19 pandemije kod nas se liječilo preko 2500 COVID pacijenata. Ja sam u svojoj bolnici glavni ispitivač (Principal Investigator) u kliničkom ispitivanju Recovery, najvećem randomiziranom ispitivanju lijekova za COVID na svijetu, u koje je do sada uključeno skoro 40.000 pacijenata, uključujući 250 iz našeg centra.

S obzirom na Vašu medicinsku specijalizaciju, možete li nam reći koju su ulogu odigrala cjepiva u novijoj ljudskoj povijesti i koje su to najopasnije bolesti obuzdane zahvaljujući cjepivima? Možemo li uopće procijeniti koliki bi danas bio mortalitet da cjepiva ne postoje?

Zarazne bolesti su nekada bile glavni uzrok smrti širom svijeta. Zahvaljujući poboljšanoj higijeni, korištenju dezinficijensa te razvoju antibiotika i cjepiva, danas nezarazne bolesti zauzimaju 7 od 10 vodećih WHO uzroka smrti, dok su ostatak zarazne bolesti. WHO procjenjuje da cjepiva sprečavaju 2 do 3 milijuna smrti svake godine. Zahvaljujući kampanjama cijepljenja u 21. stoljeću, iskorijenili smo boginje u cijelom svijetu, a polio u većini zemalja (prisutan je u samo 6 država). Dječje bolesti od kojih su ljudi nekad strepili, kao što su difterija, ospice i hripavac, postale su rijetkost. Slučajevi meningitisa su znatno reducirani. Cjepiva su pogotovo važna kod virusnih bolesti, na koje antibiotici ne djeluju i za koje rijetko imamo efikasne tretmane.

Do danas odobrena Covid-19 cjepiva proizvedena su u vremenskom periodu od godinu dana. Jedan od strahova i argumenata ljudi koji se ne žele cijepiti protiv Covida-19 jest da je to prekratak period, da su cjepiva protiv ostalih bolesti razvijana godinama i tek onda odobrena te da su se kroz taj dulji vremenski period puno bolje mogle uočiti moguće štetne posljedice. Koje je Vaše mišljenje?

Razvoj COVID-19 cjepiva od laboratorija do kliničke upotrebe za manje od godinu dana je izvanredno ljudsko znanstveno postignuće i najvažnija intervencija za mogućnost okončanja pandemije. Kako je zbog pandemije stvorena izvanredna situacija, znanstvenici i industrija preusmjerili su rad s drugih projekata kako bi zajedno surađivali i usredotočili svu svoju energiju na razvoj cjepiva. Unatoč toj vratolomnoj brzini, praćeni su svi uobičajeni sigurnosni koraci koji su uključeni u dizajn i razvoj te izdavanje dozvola za lijekove i cjepiva, nakon velikih kliničkih ispitivanja koja su uključivala desetke tisuća ljudi (neka od njih su provedena i u mojoj bolnici), kao i pregled podataka od strane neovisnih regulatornih tijela.

Izvor fotografije: Unsplash

Kako su cjepiva morala biti uvedena u vrlo velikom broju u kratkom vremenu, neizbježno je da se vrlo rijetke nuspojave, poput nedavno opisanog zgrušavanja krvi, identificiraju tek nakon što je cijepljenje uvedeno u opću populaciju.

Na svjetskom tržištu danas je dostupno nekoliko cjepiva od kojih nisu sva odobrena u EU i Velikoj Britaniji: Pfizer, Moderna, AZ, Johnson&Johnson, Sputnik V i Sinovac. Možete li nam laički objasniti koje su međusobne sličnosti i razlike? Kad biste mogli birati, koje od tih cjepiva biste najprije uzeli i zašto?  Biste li uzeli kinesko ili rusko cjepivo? Kojim cjepivom ste Vi cijepljeni?

Moderna i Pfizer su cjepiva bazirana na mRNA - glasničkim RNA koje ribosomi u našim stanicama sintetiziraju u spike protein, na koji naš imunološki sistem onda reagira. Astra Zeneca, Johnson&Johnson i Sputnik su vektorska cjepiva koja koriste bezopasni virus (adenovirus) koji je projektiran na način da sadržava genetski kod za SARS CoV Spike protein. Kineska cjepiva Sinovac i Sinopharm su umrtvljeni virusi SARS CoV-2, tj. klasični tip cjepiva. Rezultati kliničkih istraživanja svih cjepiva su objavljeni u respektabilnim znanstvenim žurnalima. To vrijedi za sva cjepiva osim kineskih koji su do sada predstavljeni samo u priopćenju za javnost. Učinkovitost svih cjepiva protiv simptomatskog COVID-a veća je od 50%, što je cilj WHO-a, no najvažnije je da su sva cjepiva 100% efikasna protiv najozbiljnijeg oblika COVID-a 19.

"Sva odobrena cjepiva dokazano sprječavaju najgore oblike i mortalitet od COVID-a."

Ja sam cijepljena Pfizer cjepivom, moj suprug i moja majka Astra Zenecom, moj brat Modernom: nitko od nas nije imao posebnih nuspojava osim bola u ruci i umora dan nakon cijepljenja. Da sam u rizičnoj grupi za COVID (stariji ljudi ili medicinski ranjiva populacija), primila bih prvo cjepivo koje mi je dostupno jer cjepiva dokazano sprečavaju najgore oblike i mortalitet od COVID-a. 

Na internetu i općenito u javnosti pojavljuju se sumnje da mRNA (Pfizer, Moderna) cjepiva omogućavaju svojevrsni zlonamjerni genetički inženjering tj. promjenu genetske strukture ljudske stanice. Što kažete na to?

mRNA/ glasnički RNA nije isto što i DNA: nema mogućnost da se kombinira s našim DNA ili integrira u njega i da promijeni naš genetski kod. mRNA cjepivo za COVID ulazi u naše stanice i prevede se u spike protein da bi nakon 3 dana degradiralo i nestalo. Iako je cjepivo novo, pristup mRNA kao terapiji nije nov u medicini.

Izvor fotografije: Unsplash

Radite u zdravstvenom sustavu Velike Britanije gdje je velika većina (cca 20 od 31 milijuna) njegovih korisnika cijepljena cjepivom AZ. Koje je Vaše mišljenje s obzirom na trenutne rasprave o možebitnim nuspojavama? 

Britanska i europska regulatorna tijela nedavno su odvojeno istražila učestalost prijavljene tromboze nakon cjepiva AZ. U Velikoj Britaniji do 31. ožujka 2021, nakon nešto više od 20 milijuna doza AZ cjepiva, procijenjeno je da je učestalost krvnih ugrušaka približno četiri osobe na milijun cijepljenih. Da postavimo u kontekst, do danas je u Velikoj Britaniji dano preko 39 milijuna doza cjepiva, što je odigralo značajnu ulogu u stavljanju pod kontrolu našeg velikog drugog vala: u posljednja 4 tjedna, trenutno se u mojoj bolnici St George's liječi 14 COVID pacijenata, od kojih je 10 na intenzivnoj njezi, dok smo krajem siječnja 2021. imali 400 COVID pacijenata, od kojih je 120 bilo na intenzivnoj njezi. Važno je imati na umu da i druge stvari koje redovito radimo bez previše oklijevanja, kao što su letenje na velike daljine, uzimanje oralne kontracepcije te trudnoća, također povećavaju rizik od tromboze - što u nekim slučajevima može imati smrtne posljedice. Rizik od tromboze nakon Astra Zeneca cjepiva pojednak je riziku prometne nesreće tijekom vožnje iz Zagreba u Split. Baš kao i cijepljenje cjepivom Astra Zeneca (ili Johnson&Johnson, kako smo nedavno saznali), ovi faktori povećavaju naš rizik od tromboze s nečeg nevjerojatno rijetkog na nešto još uvijek nevjerojatno rijetko. Također znamo da je tromboza jedna od čestih i po život opasnih komplikacija COVID-a. Za mlade ljude, omjer koristi i rizika kod AZ cjepiva možda nije povoljan na pojedinačnoj razini. No, za starije ljude rizik od zaraze COVID-om i završetka na respiratoru ili čak smrti od infekcije puno je veći od rizika nevjerojatno rijetke nuspojave.

"Rizik od tromboze nakon Astra Zeneca cjepiva podjednak je riziku prometne nesreće tijekom vožnje iz Zagreba u Split."

Jesu li neki od Vaših pacijenata imali značajne i po život opasne nuspojave cijepljenja? 

Naša bolnica pokriva teritorij sjeverozapadnog Londona (1.3 milijuna ljudi) kao i dijelove sjeveroistočne Engleske, Surrey i Sussex (3.5 milijuna ljudi), znači veličinu populacije Hrvatske. Od početka prosinca 2020., kad smo počeli s programom cijepljenja protiv COVID-a, upoznata sam s jednim slučajem cerebralne tromboze nakon AZ cjepiva i nekoliko slučajeva anafilakse nakon Pfizer cjepiva. 

Postoji li kategorija ljudi, posebice s obzirom na njihovu obiteljsku anamnezu, koja se ne bi trebala cijepiti AZ cjepivom? 

Rizični faktori još uvijek nisu definirani, no mehanizam, tretman i novo prijavljene nuspojave su na imunološkoj bazi, tako da osobna ili obiteljska anamneza tromboze nije relevantna.

Trebamo li se cijepiti, i kada, ako smo preboljeli Covid-19?

Još uvijek ne znamo u potpunosti koja je trajnost imuniteta nakon preboljenog COVID-a: antitijela protiv spike proteina traju u prosjeku samo 5 mjeseci, tako da je još uvijek preporučljivo cijepiti se nakon oporavka. 

Izvor fotografije: Unsplash

Prema Vašim saznanjima i iskustvu, je li Covid-19 sezonska bolest?

Trenutno nije, iako se kao respiratorni virus, poput sezonskog virusa gripe, bolje širi kad se ljudi okupljaju u zatvorenim, neventiliranim prostorima. S vremenom, mogući su scenariji da će poput drugih Coronavirusa, SARS CoV-2 postati sezonalan i svake godine ćemo se cijepiti kao i protiv gripe cjepivima izrađenim na temelju kružećih varijanata, ili čak da će bolest uzrokovana SARS CoV-2 s povećanjem društvenog imuniteta postati blaža. Na kraju krajeva, virusu čiji opstanak ovisi o tome da se razmnožava unutar ''domaćina'' nije u interesu da ubije svoju žrtvu.

Mislite li da je Covid-19 virus razvijen u laboratoriju ili se razvio prirodno?

Mislim da se razvio prirodno. Za viruse nije neobično da prelaze sa životinja na ljude. Nedavno je to potvrdio i WHO nakon detaljnog ispitivanja u Kini.

Što biste u sadašnjoj situaciji pandemije Covid-19 savjetovali hrvatskim građanima? 

Da se što prije cijepe s bilo kojim njima dostupnim cjepivom – za svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih, za dobrobit društva i hrvatskog zdravstva, pa i za oporavak hrvatske ekonomije. 

Imate li kakav savjet za hrvatsku Vladu kako građane motivirati da se cijepe?

Vladi i medijima savjetujem pozitivnu, jasnu i konzistentnu komunikaciju o cijepljenju uključujući podatke o analizi relativnog rizika i prednosti cijepljenja protiv COVID-a, da budu uzor građanima (javno cijepljenje ministara, vlade, zvijezda i poznatih ljudi u medijima) te da lokacije budu prostrane i dostupne stanovništvu. U Engleskoj se u tu svrhu koriste crkve, dvorane i stadioni. Mediji imaju odgovornost za uravnoteženo izvještavanje i podržavanje Vladine kampanje, izbjegavajući pojedine katastrofične i senzacionalne priče koje dižu opću paniku.

 

Izvor: dr. Tihana Bićanić

Mislite li da ćemo uskoro ponovno živjeti normalno? Po Vašem mišljenju kada će pandemija završiti?

To je pitanje za milijun kuna - odgovor ovisi o tome na kojem mjestu u svijetu živite. Ja se osobno nadam da će se u Europi život polako normalizirati tijekom druge polovice 2021., no mislim da će maske, socijalna distanca i ograničavanja međunarodnih putovanja ostati s nama još poduže vrijeme. Mi smo u utrci između virusne adaptacije i ljudskog imuniteta. Što brže možemo cijepljenjem smanjiti broj zaraženih diljem svijeta, to više možemo smanjiti šansu da se razviju nove varijante otporne na sadašnja cjepiva.

Liječnik ste. U središtu teorija protiv cijepljenja provlači se tvrdnja o zlonamjernom djelovanju medicinske zajednice i farmaceutske industrije s ciljem ovladavanja i manipuliranja današnjom civilizacijom. Koliko se liječnik u svom radu vodi svojim stručnim znanjima, a koliko ga u onome što čini vodi humanističko-moralni kodeks koji je uostalom i dio liječničkog obrazovanja?

Radim za Britanski NHS. U tom sistemu profit za osobnu dobrobit nije poželjan niti moguć. Dok su industrijski partneri apsolutno nužni partneri medicini u razvoju lijekova i cjepiva, njihovi odnosi s medicinskom profesijom i provođenje kliničkih istraživanja su ovih dana jako strogo regulirani. Na društvenom nivou, u hitnoj situaciji u kojoj smo se našli također postoji realna opasnost od političkog uplitanja u regulatorna tijela koja bi trebala biti nezavisna. No na nivou individualnog liječnika, mene i moje kolege vode etički i humanitarni principi i znanstveno dokazane, sigurne intervencije. I cjepiva protiv COVID-a spadaju u tu kategoriju. 


 

Podijeli:


Halo doktore © 2018 sva prava pridržana
PRETRAŽI HALO-DOKTORE
Mjesto:
Slobodna pretraga:
Djelatnost: