Gripa ili influenca - bolest koja masovno prijeti čovječanstvu

Što uzrokuje gripu, odnosno influencu?

Gripa ili influenca je vrlo zarazna, akutna i lako prenosiva bolest koju uzrokuju virusi influence A, B i C, a ona uglavnom utječe na dišni sustav. Preboljenje bolesti uzrokovane jednim tipom virusa ne štiti od zaraze drugim, no sva tri tipa uzrokuju praktički istu bolest. Otkrivanje virusa influence, odnosno uzročnika gripe, uvelike je pridonijelo boljem poznavanju gripe, te je 1933. godine izoliran virus influence A i uočeno je kako se on iz godine u godinu antigenski mijenja, tako da se svaki novonastali virus antigenski razlikuje od prethodnika.

Od virusa influence A mogu oboljeti i životinje (koje mogu biti samo nosioc virusa), no prirodni je izvor infekcije, u većini slučajeva, čovjek kod kojeg se virus nalazi u sekretu iz respiratornog trakta. Zarazni sekret se, iz dišnih organa, prenosi s jedne osobe na drugu neposrednim dodirom u nos i usta, ali i preko očne spojnice, te posredstvom zaraženih predmeta. Gripa se uglavnom pojavljuje epidemijski (svake 2 do 3 godine), odnosno od nje naglo oboli veći broj ljudi na određenom prostoru i to u kratkom razdoblju, a može se naglo proširiti i na velika prostranstva (više država ili kontinenata) - tada govorimo o pandemiji (svakih 10 do 15 godina). Epidemije gripe koje su uzrokovane virusom influence B manjih su razmjera i obično do njih dolazi svakih 5-6 godina, dok virus influence C ne uzrokuje epidemije. On izaziva samo blaži oblik respiratorne bolesti, najčešće običnu prehladu.

Virus influence A je zapravo jedini tip virusa koji uzrokuje gripu pandemijskih razmjera, te kao takva, masovna infekcija, on prijeti čovječanstvu zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) osnovala Svjetski centar za influencu, smješten u Londonu, te niz manjih područnih centara - kako bi se influenca mogla pratiti u cijelome svijetu. U tim centrima se istražuju biološka svojstva novootkrivenog virusa koji je u epidemiji, kako bi se utvrdilo njegovo podrijetlo, te kako bi se mogle poduzeti mjere zaštite stanovništva. Preventivna zaštita stanovištva se može osigurati brzom izolacijom novog soja virusa jer to omogućuje proizvodnju cjepiva od aktualnog soja virusa influence A.

Koji se simptomi pojavljuju prilikom zaraze?

Inkubacija influence, odnosno samo to razdoblje od trenutka zaraze do pojave prvih simptoma bolesti, je vrlo kratka i obično traje 1-2 dana, a kod osoba se pojavljuju simptomi poput jake glavobolje, jake boli u mišićima, drhtavice, smušenosti i pospanosti, uz osjećaj nemoći. Tjelesna temperatura zaraženih osoba je povišena, što, u kombinaciji s gubitkom apetita, dehidrira organizam. Djeca mogu imati povišenu tjelesnu temperaturu i do sedam dana, dok je u odraslih osoba ona najveća prvih dvanaest sati. Pojavom respiratornih simptoma kao što su suh kašalj, bol u prsištu, žarenje u grlu, te nazalna sekrecija i suzne oči, može se sa sigurnošću utvrditi kako se radi o gripi.

Najčešće komplikacije do kojih može dovesti influenca vezane su uz dišne organe (upala pluća), a mogu biti uzrokovane zajedničkim djelovanjem virusa influence i raznih bakterija (stafilokoki, streptokoki, pneumokoki i Haemophilus influenzae), što dovodi do sekundarnih bakterijskih infekcija. Vrlo su važne mjere zaštite stanovništva od tih virusa jer je influenca vrlo opasna bolest, koja za rizične skupine može biti i smrtonosna, a upravo je cijepljenje najvažnija mjera u suzbijanju influence. Influenca se vrlo brzo širi i prenosi među ljudima, a tomu pogoduje i suvremeni način života okarakteriziran velikom količinom stresa, lošom prehranom, životom u velikim gradovima u kojima se najčešće koristi javni prijevoz, gdje je mogućnost zaraze velika. Unutar organizacija radi se u velikim kolektivima, a u stambenim zgradama je okupljen veliki broj stanovnika tako su ljudi uvijek na neki način grupirani, što samo može pospješiti brzo širenje zaraze.

Izvor fotografije: Photo By Adelin Preda on Unsplash

Tko spada u rizičnu skupinu?

Postoje određene skupine kojima se preporučuje cijepljenje, upravo zbog činjenice da gripa za njih može biti vrlo opasna jer može uzrokovati i smrt!  U rizičnu skupinu spadaju: 

trudnice, 

zdravstveni djelatnici, 

osobe koje imaju 65 godina i više, 

osobe s kroničnim oboljenjima (posebice oboljenjima srca i pluća), 

djeca s oštećenom plućnom funkcijom, 

osobe s kroničnim bolestima bubrega, 

te osobe s oslabljenim imunološkim sustavom.

Koje vrste cjepiva postoje?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, za ovu sezonu je osigurano 320.000 doza trovalentnog sezonskog cjepiva protiv gripe, a ta je količina procijenjena na temelju prošlogodišnjeg odaziva na cijepljenje. Navedeno cjepivo je u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i EU, te ono sadrži dva podtipa virusa influence A i jedan tip virusa influence B. Djelatne tvari cjepiva su površinski antigeni virusa influence sljedećih sojeva:


Djelotvornost cjepiva uvelike ovisi o antigenu koji se aplicira, a idealno bi bilo provoditi cijepljenje virusom koji trenutno cirkulira, te upravo to nastoje ostvariti Svjetski centri za influencu koji neprestano prate promjene virusa influence A. Cjepivo se obično kombinira s virusom iz prethodne epidemije i virusom koji je upravo otkriven kao mogući uzročnik epidemije, te virusom influence B. Na području Republike Hrvatske registrirane su dvije vrste cjepiva protiv influence: konvencionalna i adjuvantirana. Obje vrste cjepiva imaju jednaku djelatnu tvar, jedina je razlika u tome što adjuvantirana cjepiva sadrže MF59 adjuvans koji potiče stvaranje boljeg imunološkog odgovora, a upravo su takva cjepiva registrirana za osobe starije od 65 godina.

Efikasnost cjepiva se razlikuje iz sezone u sezonu, a ovisi o tome poklapaju li se i u kojoj mjeri cirkulirajući sojevi virusa s prošlogodišnjim sojevima. Ovisi i o zdravstvenom stanju i dobi osobe koja se cijepi, te o tome je li ta osoba i prethodne godine primila cjepivo. Naime, redovitim cijepljenjem se povećava efikasnost i uvelike se smanjuje mogućnost pojave brojnih komplikacija koje kod rizičnih skupina mogu biti opasne po život opasne. Djelotvornost cjepiva kod zdravih odraslih osoba, u sezonama kada se sojevi dobro poklapaju, iznosi oko 70%, dok je kod osoba koje spadaju u rizičnu skupinu djelotvornost niža, a u nekim sezonama može biti vrlo niska (20%-30%). U svakom slučaju je bolje smanjiti rizik od influence cijepljenjem za 20% nego ostaviti takve osobe nezaštićene, što im može ugroziti život.

Gdje se možete cijepiti i u kojem razdoblju?

Kao što je već spomenuto, cijepljenje je najučinkovitiji način zaštite od gripe, a provodi se jedanput godišnje u razdoblju od listopada do kraja siječnja kod izabranog liječnika obiteljske, odnosno opće medicne, pedijatra ili u Zavodima za javno zdravstvo. Neki poslodavci čak osiguravaju cijepljenje svojih zaposlenika na radnom mjestu. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo cijepljenje protiv influence se provodi svakim radnim danom od 9:00 do 15:30, gdje je građanima dostupno trovalentno cjepivo (koje sadrži dva soja virusa influence A i virus influence B).

Vladimir Draženović, voditelj Nacionalnog centra za influencu na području Hrvatske, očekuje da će Hrvatski zavod za javno zdravstvo iduće godine nabaviti četverovalentno cjepivo (koje sadrži dva soja virusa A i dva soja virusa B) jer ove godine istječe trogodišnji ugovor s proizvođačem cjepiva. Trenutno je četverovalentno cjepivo, koje prevladava u Europskoj uniji, dostupno samo u ljekarnama i njegova cijena iznosi oko 100 kuna.