Kronične bolesti - vodeći javnozdravstveni problem današnjice

Za početak, važno je razjasniti kako (ne)funkcionira začarani krug loših navika. Osobe se žure te ne konzumiraju hranjive sastojke, već traže brza rješenja. Organizam, zbog toga, ne dobije dovoljno energije, oni postaju umorni, ne da im se vježbati niti aktivirati, tako da samo sjede. Nakon posla sjednu u auto, dovezu se doma, legnu da se malo odmore od sjedenja, pa onda "na brzaka" prizalogaje zamrznutu pizzu i gledaju TV do 1 ujutro. Još, usput, zapale koju cigaru kako bi im sve to bilo manje stresno, ali ako cigareta to ne nadoknadi - možda pomogne kolač ili sladoled. I tako se opet pasivno i nevoljko ulazi u novi krug. Nažalost, takve navike mogu uzrokovati brojne kronične bolesti koje rijetko kada snosi samo oboljela osoba.

Izvor fotografije: Unsplash

Prema trajanju i žestini, bolesti možemo podijeliti na akutne i kronične. Kronične bolesti su one koje dugo traju, a najveći problem i nije sama priroda bolesti, već činjenica da ih se vrlo dugo mora podnositi i liječiti. Neke od najpoznatijih kroničnih bolesti s kojima se danas susrećemo jesu: dijabetes, KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest), astma, epilepsija, kardiovaskularne i zloćudne bolesti, bolesti sustava za kretanje, psihoze te kronične upalne crijevne bolesti kao što su ulcerozni kolitis i Chronova bolest. U takvim slučajevima, terapije traju poprilično dugo i bolest pogađa svakog člana obitelji, bez obzira na to je li on svjestan toga ili ne. 

Upravo zbog toga je važno da se sve osobe aktiviraju na vrijeme kako do bolesti ne bi došlo. Zato: ako pušite - pokušajte smanjiti ili potpuno izbaciti cigarete, pokušajte ograničiti unos alkohola, planirajte svoje obroke, čitajte o namirnicama kako biste saznali što je korisno za vaš organizam te u svakodnevnu rutinu ubacite barem 30 minuta fizičke aktivnosti (vožnja biciklom, teretana, plivanje, trčanje, ples, rolanje, što god..samo se aktivirajte).

U nastavku teksta smo izdvojili te malo pobliže opisali neke od navedenih kroničnih bolesti: dijabetes, kronična opstruktivna plućna bolest, astma, ulcerozni kolitis te Chronova bolest. 

Šećerna bolest ili dijabetes - zašto je inzulin bitan za naš organizam?

Izvor fotografije: Flickr

Radi se o kroničnoj bolesti u kojoj su razine šećera (glukoze) u krvi povišene. Ako učestalo mokrite, neprestano ste žedni, osjećate umor i iscrpljenost, jaku glad, rane vam sporo zacjeljuju, koža vam je suha, uočili ste iznenadne smetnje vida te ste u kratkom roku izgubili jako puno kilograma - trebali biste posjetiti vašeg liječnika primarne zaštite kako bi vas pregledao te obavio sve potrebne pretrage i provjerio razinu glukoze u vašoj krvi.

Naime, većina hrane koju svakodnevno konzumiramo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju, a gušterača je zadužena za proizvodnju inzulina, hormona koji regulira razinu šećera u krvi na način da omogućava ulazak šećera u stanice. Tako se šećer pretvara u energiju nužnu za pravilno funkcioniranje organizma.

Postoje dva osnovna tipa dijabetesa: tip 1 u kojem gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2 u kojem je učinak proizvedenog inzulina znatno smanjen. Kada u organizmu nema inzulina ili se radi o nedostatnoj razini, šećer ne može ući u stanice te, zbog toga, ostaje u krvi i tako se počinje razvijati sama bolest.

KOPB - nastaje zbog pušenja, ali i zbog izloženosti štetnim plinovima

Kroničnu opstruktivnu plućnu bolest obilježava trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve, a najčešći simptomi uključuju kašalj, zaduhu i kronično iskašljavanje sputuma, mješavine sluzi, otpadnutih dijelova sluznice te stanica izbačenih iz pluća. KOPB obuhvaća KRONIČNI OPSTRUKTIVNI BRONHITIS koji sprječava protok zraka u izdahu, tako da je potreban dodatni napor prilikom disanja što uzrokuje osjećaj zaduhe te EMFIZEM PLUĆA, odnosno oštećenje građe pluća koje se pojavljuje u alveolama - mjehurićima u kojima se odvija izmjena plinova te, zbog toga, stijenke alveola gube elastičnost što dovodi do otežanog izlaska zraka u izdahu. Najčešći uzrok KOPB-a je dugotrajno izlaganje duhanskom dimu, no do razvoja bolesti može doći i zbog izloženosti štetnim plinovima i česticama (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja).

Naravno, svakoj osobi koja boluje od KOPB-a se preporučuje da se svake godine cijepi protiv gripe, a svakih 6 mjeseci protiv pneumokoka jer se stanje može znatno pogoršati ako takav pacijent dobije gripu ili upalu pluća.

Izvor fotografije: Pexels

Astma - kada pozvati hitnu pomoć?

Astma je kronična upalna bolest donjih dišnih puteva. Naime, kod astme su dišni putevi suženi zato što povećana reaktivnost na neke podražaje dovodi do upale. Najčešći simptomi uključuju napadaje suhog kašlja, pritisak u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća, osjećaj nedostatka zraka uz zvuk fućkanja ili piskanja prilikom disanja te noćno buđenje zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja. U nekih osoba s astmom simptomi nisu izraženi - jedino se povremeno pojavi zaduha, dok neki većinu vremena hripaju, kašlju te imaju teške napadaje, naročito nakon napora, virusne infekcije, izloženosti alergenima ili iritansima. Osobama kod kojih se uoči cijanoza (plavo obojenje kože), tupost ili smetenost, potrebna je hitna medicinska pomoć jer su to glavni znakovi vrlo ograničene opskrbe kisikom. Ako Vaše dijete ima astmu, bit će Vam koristan članak Kako prepoznati astmu i naučiti dijete da pravilno koristi inhalator?

Ulcerozni kolitis - što je i kako ga prepoznati?

Radi se o kroničnoj upalnoj bolesti za koju su karakteristične ulceracije sluznice debelog crijeva. Sada se zasigurno pitate što su to ulceracije - spominju se u nazivu bolesti, a i u tekstu. Ne brinite, mi smo tu kako bismo vam pobliže pojasnili sam pojam. Ulceracije, odnosno ulcusi, su oštećenja kože ili sluznice unutarnjih organa popraćena odumiranjem stanica okolnog tkiva te stvaranjem gnoja. Dakle, možemo zaključiti da se radi o upali debelog crijeva u kojoj dolazi do nastanka ulceracija njegove sluznice. Jedan od glavnih simptoma po kojima se bolest može prepoznati je krvavi proljev pomiješan sa sluzi te često i gnojem, no mogu se pojaviti i simptomi poput blagih grčeva u donjem dijelu trbuha, gubitka na tjelesnoj težini, boli u trbuhu, umora i mučnine. Napadaj može biti vrlo težak i iznenadan te popraćen proljevom, grčevima, povišenom tjelesnom temperaturom, krvlju i sluzi u stolici.

Izvor fotografije: Pexels

Chronova bolest - po čemu se razlikuje od ulceroznog kolitisa?

Sada kada ste naučili nešto više o ulceroznom kolitisu, vrijeme je da otkrijete po čemu se on razlikuje od Chronove bolesti. Naime, ulcerozni kolitis zahvaća sluznicu rektuma i debelog crijeva, no ne zahvaća dublje slojeve stijenke crijeva, dok Chronova bolest može zahvatiti i cijeli probavni trakt, od usne šupljine do anusa. Ova upalna bolest crijeva, za razliku od ulceroznog kolitisa, zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke, no najčešće se pojavljuje u donjim dijelovima tankog crijeva ili u debelom crijevu. Rani simptomi Chronove bolesti su kronični proljevi bez primjesa krvi, povišena tjelesna temperatura, grčevita bol u trbuhu, gubitak apetita i tjelesne težine te umor. Kod Chronove bolesti može doći do sljedećih upalnih komplikacija: dolazi do suženja crijeva, stvaraju se apscesi - džepovi infekcije ispunjeni gnojem i fistule - nenormalni kanali iz anusa ili rektuma koji obično imaju izlazni kraj u koži blizu anusa, no ponekad završavaju i u nekom drugom organu, na primjer u vagini. 

Ako prepoznate bilo koji od navedenih simptoma, odite na pregled kod liječnika primarne zaštite - opišite mu točno što vas muči, koje ste simptome uočili te napravite sve potrebne testove kako biste otkrili imate li neku od kroničnih bolesti.

On će vas poslati na specijalistički pregled, a tamo ćete saznati što vam je te, ako imate neku bolest, kako se liječiti. Uvijek razmišljajte unaprijed i pripremite si listu pitanja kako biste svog liječnika pitali sve ono što vam je bitno! Često, u panici, neke stvari zaboravimo spomenuti ili pitati, zato je uvijek bolje doći pripremljen.