Parkinsonova bolest: Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu

Parkinsonova bolest je najčešća bolest pokreta koja, u teškom stadiju bolesti, bolesnicima onemogućuje snažnu motoriku. Spada u skupinu neurodegenerativnih bolesti, a tu skupinu karakterizira postepeno i progresivno odumiranje živčanih stanica što posljedično vodi disfunkciji živčanog sustava. U istu skupinu također spadaju i poremećaji poput Alzheimerove bolesti (AD), progresivne supranuklearne paralize (PSP), frontotemporalne demencije (FTD), kortikobazalne degeneracije (CBD), Huntingtonove bolesti (HD), prionske bolesti (PD), amiotrofične lateralne skleroze (ALS) i spinocerebelarne ataksije (SCA).

Londonski liječnik James Parkinson prvi je opisao simptome bolesti 1817. godine u svojem radu "An Essay on the Shaking Palsy", nazvavši samu bolest „shaking palsy“. 

Parkinsonova je bolest jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti koja se pojavljuje u oba spola, iako je nešto češća u muškaraca. U Hrvatskoj je registrirano oko 6.000 oboljelih, no pretpostavlja se da je stvarni broj oko 15.000, dok u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje 6,6 milijuna ljudi, a do 2040. godine bi se ta brojka mogla udvostručiti. 

Uzrok Parkinsonove bolesti je još uvijek nepoznat iako su provedena brojna istraživanja, ali stručnjaci smatraju kako je bolest uzrokovana kombinacijom genetike i raznim utjecajima iz okoline kao što su moždani udar, povrede glave, otrovi iz okoline i ostali. 
 

Kako prepoznati Parkinsonovu bolest?

Parkinsonova bolest se obično polagano razvija tako da ponekad može proći čak i nekoliko mjeseci prije pojavljivanja tegoba. Kao jedan od prvih simptoma često se javlja lagani tremor, odnosno drhtanje ruku u mirovanju koji se, nakon određenog vremena, pojača i osobi otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Kao ostali motorički simptomi se mogu izdvojiti:
Ukočenost mišića ruku, nogu i vrata - rigor
Poremećaj ravnoteže, držanja i koordinacije tijela
Sporost pokreta - bradikinezija
Poteškoće u kretanju - nagli smrznuti pokreti

Često se, uz motoričke simptome, mogu pojaviti i nemotorički simptomi koji uključuju: smetnje spavanja, mokrenja i stolice, depresiju, otežano gutanje i govor, kožne probleme te poremećaje osjeta mirisa.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. travnja, na dan rođenja engleskog liječnika Sir Jamesa Parkinsona, po kojem je bolest i dobila ime, a simbol borbe protiv Parkinsonove bolesti su crveni tulipani.

Za postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti potrebno je prepoznati barem 2  simptoma, stoga liječnici uzimaju temeljitu anamnezu bolesnika nakon čega određuju opći i neurološki status. Rano otkrivanje bolesti je izuzetno važno kako bi se usporila progresija simptoma i olakšala svakodnevnica bolesnika.
Parkinsonova bolest se ne može potvrditi laboratorijskim testom ili RTG nalazim stoga je neophodno kontaktirati specijalistu iz područja neurologije za postavljanje dijagnoze i uspješno liječenje. Na našoj zdravstvenoj tražilici možete pronaći neurologa i zakazati termin za konzultacije.

Liječenje Parkinsonove bolesti - kombinacija lijekova, zdrave prehrane i redovite tjelovježbe

Danas postoje brojne metode u liječenju Parkinsonove bolesti u koje se mogu uvrstiti: rehabilitacija i fizioterapija koje se izvode zbog poboljšanja oštećene motorike, držanja i hoda, svakodnevnih aktivnosti i ravnoteže, simptomatsko liječenje raznim lijekovima, fizička aktivnost i zdrava prehrana.
Liječenje simptoma bolesti korištenjem raznih lijekova je naročito uspješno u ranom stadiju bolesti, no ono ne zaustavlja napredovanje bolesti.

Kod bolesnika s razvijenim nekontroliranim pokretima koji se ne mogu uspješno liječiti i kontrolirati lijekovima, primjenjuju se kirurško liječenje ili ugradnja stimulatora koji ima sličnu funkciju kao i pacemaker kod srčanih komplikacija.

Kada se govori o rehabilitaciji, bitno je izdvojiti robotsku neurorehabilitaciju kao metodu rehabilitacije koja omogućuje brže i kvalitetnije postizanje rezultata pacijenata te, posljedično, povoljno utječe na svakodnevni život pacijenta.

Levodopa je jedan od najdjelotvornijih lijekova koji podiže razinu dopamina, tvari koje nedostaje u mozgu oboljelih. On se, pomoću enzima, u središnjem živčanom sustavu pretvara u dopamin i tako nadomješta njegov nedostatak u mozgu.

Fizikalna terapija znatno pomaže bolesnicima jer poboljšava njihovo tjelesno i duševno stanje kroz aktivaciju mišića koji bi bez vježbanja postali ukočeni. Vrlo je bitno da bolesnici održavaju poželjnu tjelesnu težinu te da se pravilno i uravnoteženo hrane kako bi se postigao bolji učinak lijekova i zadovoljavajuća razina energije.  

Hrvatska udruga bolesnika s poremećajima pokreta

Hrvatska udruga bolesnika s poremećajima pokreta – HUBPP je udruga osnovana 2002. godine s ciljem da se bolesnicima i njihovim obiteljima omogući lakši pristup informacijama o bolesti, ali i kako bi im se olakšala prilagodba na novonastalo stanje. Udruga nastoji savjetovati i informirati bolesnicima, njihovim obiteljima i prijateljima te pomagati u istraživanju uzroka kako bi se mogla poboljšati i unaprijediti terapija. Ukoliko trebate pomoć ili imate određeni upit o bolesti - s povjerenjem se možete obratiti HUBPP-u, bez obzira na to jeste li oboljeli Vi, član Vaše obitelji ili poznanik.

Znate li koje su sve poznate osobe oboljele od Parkinsonove bolesti?

Od Parkinsonove bolesti su oboljele i brojne poznate osobe:

najpoznatiji svjetski boksač Muhammad Ali
kubanski političar Fidel Castro
country pjevač Johnny Cash
američki predsjednik Harry Truman
kineski političar Mao Tse Tung
španjolski slikar Salvador Dali
papa Ivan Pavao II.
američka glumica Katharine Hepburn
bivši ministar vanjskih poslova Austrije Alois Mock te 
američki glumac Michael J. Fox, koji je obolio već u svojoj tridesetoj godini

Bitno je napomenuti kako je zadnji navedeni, Michael J. Fox, 2000. godine osnovao zakladu Michael J. Fox Foundation for Parkinson’s Research koja je, do sada, donirala više od 800 milijuna dolara za istraživanje Parkinsonove bolesti kako bi se jednoga dana izumio lijek koji bi pomogao svim osobama koje se bore s ovom bolešću.