Probiotici – dobre bakterije koje jačaju naš imunološki sustav
Probiotici su nešto što liječnici preporučuju svojim pacijentima koji imaju probavne smetnje ili pacijenticama koje imaju problema s gljivičnim infekcijama. No, znate li što su zapravo probiotici i u kojim se namirnicama prirodno nalaze, osim u jogurtu i kefiru? Kao što sam naslov kaže, radi se o živim mikroorganizmima - tzv. dobrim bakterijama koje imaju povoljne učinke na organizam osobe koja ih na pravilan način konzumira. Naravno, probiotici donose zdravstvenu dobrobit jedino ako, u dovoljnim količinama, uspiju doprijeti do crijeva (kroz želučanu kiselinu), a u tome im pomažu prebiotici – sastojci otporni na razgradnju želučanom kiselinom, enzimima ili hidrolizom. U nastavku otkrijte u kojim se namirnicama nalaze.
Kada čujemo riječ bakterija, prva asocijacija nam je nešto loše, nešto što uzrokuje bolesti, oslabljuje naš imunološki sustav te cjelokupan organizam. Naravno, to sve rade "loše" bakterije smještene u našim crijevima. No, nije sve tako crno - naime, od samoga trenutka našeg rođenja, u našem organizmu se počinju stvarati i razvijati i "dobre" bakterije koje nam pomažu uravnotežiti crijevnu mikrofloru koja je vrlo važna za sazrijevanje imunološkog sustava. Te "dobre" bakterije zovu se probiotici, a dijete im je izloženo prvi puta prilikom poroda, u porođajnom kanalu majke, kada se izlaže bakterijama unutar majčinog organizma. Tada započinje čitav niz procesa unutar gastrointestinalnog trakta djeteta koji potiče proizvodnju dobrih bakterija. Više o jačanju imuniteta možete saznati u članku Imunitet pomaže vašem organizmu u borbi s infekcijama – osnažite ga!
Lactobacillus acidophilus
Izvor fotografije: Wikimedia Commons
Brojni stručnjaci su se složili da bi omjer bakterija u crijevima trebao biti približno 85% dobrih te 15% loših bakterija. Upravo zato se pojedincima predlaže da svakodnevno konzumiraju namirnice obogaćene probioticima ili da uzimaju dodatke prehrani u formi tableta, kapsula ili praha. Uz to što jačaju imunološki sustav i povoljno utječu na probavni trakt, probiotici također izbacuju iz organizma gljivice, loše bakterije i kvasce, stvaraju enzime koji uništavaju štetne bakterije te stimuliraju izlučivanje imunoglobulina A (IgA) koji štiti respiratorni i intestinalni trakt od virusnih infekcija.
Crijevna mikroflora može biti narušena uslijed stresa, bolesti, starenja, konzumacije antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, a poremećen omjer bakterija u crijevima nazivamo disbioza - kada u organizmu imamo previše gljivica, kvasaca ili loših bakterija koje imaju negativan utjecaj na organizam.
Probiotici - pomažu kod proljeva, alergija, zatvora, infekcija mokraćnog sustava te drugih stanja i bolesti
Izvor fotografije: Unsplash
Različite vrste roda Bifidobacterium (normalni stanovnici debelog crijeva, izolirano 30 vrsta) i Lactobacillus (normalni stanovnici crijeva i vagine, izolirano 56 vrsta) su najčešće korišteni probiotici: Bifidobacterium bifidum, Bifidobacterium breve, Bifidobacterium infantis, Bifidobacterium longum, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus casei, Lactobacillus plantarum, Lactobacillus reuteri te Lactobacillus rhamnosus GG. Posljednji je onaj LGG koji sadrže bAktiv jogurti (nekada BioAktiv LGG), a zanimljivo je to da je ovaj probiotik (Lactobacillus rhamnosus GG) izoliran 1983. godine te nosi naziv prema znanstvenicima koji su ga otkrili (Gorbach & Goldin).
Probiotici ublažavaju tegobe koje nastaju kod proljeva te ostale poremećaje u probavnom sustavu, ublažavaju poremećaje koji nastaju primjenom lijekova, smanjuju razinu kolesterola u krvi i poboljšavaju iskorištavanje kalcija iz hrane, a prirodno se nalaze namirnicama poput jogurta, kefira, svježeg sira, kombuche, kiselih krastavaca, misa, tempeha, kiselog kupusa, tofua i kvasa.
Prebiotici - tvari koje se ne razgrađuju u tankom crijevu
Izvor fotografije: Unsplash
Za razliku od probiotika, prebiotici nisu živi organizmi te se oni ne mogu probaviti ili razgraditi u tankom crijevu, stoga netaknuti dolaze u debelo crijevo gdje podržavaju rast bifidobakterija i laktobacila, na taj način, sprječavaju naseljavanje potencijalno štetnih vrsta bakterija. Tada, vrste Bifidobacterium i Lactobacillus proizvode kratkolančane masne kiseline koje smanjuju pH-vrijednost u crijevima, a to pojačava topljivost određenih mineralnih tvari i apsorpciju kalcija, magnezija, natrija i fosfora. Prebiotici smanjuju vezanje loših bakterija na crijevne stanice jer se one tada vežu na prebiotike (zbog slične strukture) te se, kao takve, mogu lako izlučiti iz organizma. Zato se kaže da banane pomažu osobama koje imaju problema s proljevom. Naime, banane, cjelovito zrno pšenice i kukuruza, poriluk, šparoge, cikorija, čičoka, luk, zob, soja i češnjak posjeduju prebiotičke učinke.
Sinbiotici - kombinacija probiotika i prebiotika
S obzirom da prebiotici služe kao zaštita probiotičkih bakterija od želučane i žučne kiseline na njihovom putu kroz probavni trakt, preporučuje se njihova kombinacija. Na tržištu postoje brojni sinbiotički proizvodi, no kombiniranjem namirnica obogaćenih prebioticima i probioticima može se postići prirodni sinbiotik:
JOGURT ILI KEFIR + MED
GRAH + KRASTAVCI
JOGURT, KISELO VRHNJE ILI KEFIR + ČEŠNJAK
JOGURT + ZOB
JOGURT, KISELO VRHNJE ILI KEFIR + ČEŠNJAK I MED
FETA SIR + LUK
JOGURT ILI KEFIR, CHIA SJEMENKE + MED
Izvor fotografije: Unsplash
Istraživanja su pokazala da su probiotici posebno primjenjivi i korisni u starijih osoba, kojima se starenjem značajno smanjuje crijevna mikrobiota, te u djece čija se crijevna mikrobiota tek razvija.
