Tražite doktora?

Izvor slike: Pexels

19.8.2023.

Pravilnom prehranom pobijedite žgaravicu i refluksnu bolest!

Žgaravica i refluks su pojmovi koji se danas, nažalost, vrlo često koriste i pojavljuju, no znate li zbog čega do njih dolazi? Žgaravica je osjećaj žarenja u prsima koji se pojavljuje nakon obroka te jedan od glavnih simptoma gastroezofagealnog refluksa, bolesti o kojoj ćete više saznati u nastavku. Ono što je bitno naglasiti je činjenica da određene namirnice, odnosno prehrambene i životne navike, imaju velik utjecaj na razvoj ove bolesti i svih pridruženih simptoma. Saznajte zašto nije poželjno obilno večerati u kasne sate te leći u krevet nedugo nakon samog obroka.

Žgaravica, odnosno osjećaj žarenja ili pečenja koji se javlja u srednjem ili donjem dijelu prsišta nakon obroka, jedan je od glavnih simptoma gastroezofagealnog refluksa. Smatra se da 90% oboljelih ima samo ovaj simptom koji može i ne mora biti praćen regurgitacijom, odnosno vraćanjem želučanog sadržaja čak do usne šupljine, no bez povraćanja. Obično se javlja 30 minuta nakon obroka, a osim samog žarenja u prsištu se može prepoznati po boli u prsima, naročito nakon saginjanja ili ležećeg položaja, ako se pojavi žarenje u grlu, gorka ili slana tekućina u grlu te ako dolazi do čestih podrigivanja.

Izvor fotografije: Pixabay

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) - bolest koja dovodi do oštećenja jednjaka

Ako se javlja više od dva puta tjedno, postoji sumnja da osoba pati od gastroezofagealne refluksne bolesti - patološkog stanja do kojeg dolazi vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak, usta i dišne puteve. Kao ključni faktori rizika za nastanak navedene bolesti mogu se navesti: pretilost, pušenje, oštećenje sluznice lijekovima te stres.

Jednjak ili esophagus je mišićna cijev duga 20-25 cm s prosječnim promjerom od 2 cm koja služi za prolazak hrane, a njegova glavna funkcija jest prijenos hrane i tekućine od ždrijela do želuca. Taj se prijenos odvija kroz tri funkcionalne cjeline - prva je na gornjem ezofagealnom sfinkteru, prstenastom mišiću, koji oblikuje gornji kraj cijevi jednjaka i dijeli jednjak od grla. On većinu vremena ostaje zatvoren te, na taj način, sprječava vraćanje hrane u grlo. Tijelo jednjaka čini njegov glavni dio, a treći funkcionalni dio je donji ezofagealni sfinkter koji se otvara kako bi hrana mogla proći iz jednjaka u želudac. No, on je većinu vremena zatvoren, kako bi se izbjegao povratak želučanih sokova u jednjak.

Kod osoba koje imaju refluksnu bolest dolazi do prečestog opuštanja ili slabljenja donjeg sfinktera jednjaka. Zbog toga se hrana i želučana kiselina vraćaju iz želuca u jednjak, a iz jednjaka u usta. Važno je spomenuti kako je jednjak, za razliku od želuca, građen od sluznice koja nije otporna na djelovanje kiseline, odnosno refluksna bolest dovodi do oštećenja jednjaka te pri dodiru sa sluznicom jednjaka uzrokuje pečenje.

Refluks se iskazuje kao bol u prsima, bolno gutanje, učestalo podrigivanje te ulazak kiseline ili žučnih spojeva u usta, a upozoravajući simptomi refluksne bolesti poput disfagije - otežanog gutanja hrane, anemije, krvarenja ili gubitka težine, mogu ukazati na postojanje složenog GERB-a ili druge ozbiljnije bolesti, pa zahtijevaju hitne podrobne pretrage.

Izvor fotografije: Unsplash

Unošenje velikih količina hrane povećava tlak u želucu kojemu se donji sfinkter teško suprotstavlja, stoga se želučani sadržaj vraća u jednjak. Osobe koje čitav dan rade te je prvi “pravi obrok” za njih večera, što bi značilo da 2-3 sata prije odlaska u krevet konzumiraju velike količine hrane, spadaju u rizičnu skupinu za razvoj GERB-a. Osobe koje imaju takve životne navike često ostatak večeri provedu u poluležećem ili sjedećem položaju nakon čega legnu u krevet - to je problem jer se hrana tek tada počinje razgrađivati, a ti oslobođeni plinovi oslabljuju sfinkter.

Unatoč visokoj učestalosti GERB-a i kroničnosti bolesti, stopa mortaliteta je relativno niska. No, sama bolest može dovesti do dugoročnih komplikacija i ozbiljnijih bolesti kao što su teške upale sluznice jednjaka sa stvaranjem ulkusa te posljedična suženja jednjaka koja mogu ometati transport hrane kroz jednjak. Što su dugotrajniji i češći simptomi gastroezofagealne refluksne bolesti, to je veći rizik od nastanka karcinoma jednjaka.

Loše životne i prehrambene navike pojedinaca imaju veliki utjecaj na razvoj bolesti jednjaka, dok starenje ima minimalan učinak.

Kako bi se olakšali simptomi, spriječile moguće komplikacije, smirile upale te kako bi se održala remisija i poboljšala kakvoća života, pojedincima koji boluju od navedene bolesti se preporučuje smanjiti tjelesnu težinu i uvesti fizičku aktivnost u svakodnevnu rutinu, no izbjegavati pojačane fizičke napore. Također, savjetuje im se uzimanje češćih, manjih obroka s manje masti, izbjegavanje hrane koja potiče refluks, odnosno onih namirnica koje oslabljuju donji sfinkter, kao što su čokolada, kofein, alkohol i kisela, odnosno začinjena hrana. Trebali bi izbjegavati nošenje preuske odjeće, prestati pušiti i konzumirati alkohol, podići uzglavlje te uzimati obroke 2-3 sata prije spavanja kako se, kroz oslabljeni sfinkter, želučana kiselina ne bi vraćala u jednjak.

Izvor fotografije: Unsplash

Uz navedene savjete za poboljšanje životnih i prehrambenih navika, danas pojedinci na raspolaganju imaju 4 skupine lijekova koji se mogu koristiti u liječenju GERB - a, a to su: antacidi koji neutraliziraju želučanu kiselinu te ublažuju pečenje u prsima, no ne smiruju upalu, prokinetici koji imaju antidopaminski učinak čime omogućuju bolje pražnjenje želuca te ublažavaju tipične simptome GERB-a, antagonisti H2-receptora (H2-blokatori) koji smanjuju sekreciju želučane kiseline te inhibitori protonske crpke (IPC), koji su danas temelj liječenja GERB-a, a djeluju na način da blokiraju lučenje kiseline.

Pobijedite žgaravicu zelenim povrćem i pravilnom prehranom

Kao što je već spomenuto, GERB se najčešće razvija zbog oslabljene funkcije donjeg sfinktera, kružnog mišića koji spaja donji dio jednjaka sa želucem. Jako začinjena hrana, gazirana pića, pepermint, kofein, rajčice i proizvodi od rajčica, citrusno voće, paprike, feferoni, krastavci, čokolada, pržena hrana, hrana bogata uljima i mastima, začini i ocat pojačavaju kiselost želučane kiseline koja, kada dođe u kontakt sa sluznicom jednjaka, izaziva žgaravicu i žareću bol iza prsne kosti.

Naravno, postoje i brojne namirnice koje Vam mogu pomoći pri ublažavanju simptoma same žgaravice. To su sve one namirnice s niskim razinama kiseline poput zelenog povrća, odnosno brokule (pogledajte recept za njoke s graškom, brokulom i pistacijama ovdje), kelja i šparoga jer njihova alkalna svojstva pomažu uravnotežiti želučanu kiselinu. Svakako povećajte unos integralnih žitarica, posebice riže, ječma i heljde te integralne tjestenine i bio krekera, a agrume zamijenite alkalnim voćem poput malina, jagoda ili banana. Smanjite unos teške i masne hrane, a pogotovo suhomesnate proizvode.

Izvor fotografije: Pexels

Terapija gastroezofagealne refluksne bolesti se provodi kao kombinacija primjene lijekova i promjene životnih navika, stoga bi se sve osobe koje često pate od žgaravice trebale na vrijeme javiti liječniku, kako bi on mogao pravovremeno postaviti dijagnozu, savjetovati svoje pacijente te im odrediti terapiju i novi način prehrane. Ako pijete lijekove, ne zaboravite uz njih popiti velike količine vode.

I za kraj nekoliko korisnih savjeta za sve one koji imaju problema sa žgaravicom: