Pušite i imate povišen krvni tlak? Vrijeme je za kardiološki pregled!
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, bolesti srca i krvnih žila predstavljaju vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, a od njih je 2016. godine umrlo 23.190 osoba – što je 45% od ukupnog broja umrlih. Kardiovaskularne bolesti, odnosno sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila, vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu te se, u narednih deset godina, očekuje porast broja smrtnih slučajeva uzrokovanih ovim bolestima sa sadašnjih 17,5 milijuna na 23 milijuna. Kao najčešće kardiovaskularne bolesti mogu se navesti cerebrovaskularne bolesti u koje spada moždani udar i koronarne srčane bolesti poput srčanog udara, a rizik od navedenih bolesti možete smanjiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput nedovoljne tjelesne aktivnosti, nepravilne ishrane i pušenja.
Srce, kao centar krvotoka, ima snagu koja varira od 1 do 5 W u minuti, što je jednako izlaznoj snazi žarulje od 60 W. Smješteno je između plućnih krila i iza prsne kosti, a sastoji se od srčane stijenke i četriju šupljina. Obavija ga vezivna ovojnica ili perikard, dok samu srčanu stijenku čine tri sloja: endokard ili unutarnji sloj, miokard ili srednji mišićni sloj te epikard, odnosno vanjski sloj.
Osnovni kardiološki pregled, kao i svaki drugi liječnički pregled, započinje anamnezom kroz koju se liječnik informira o dosadašnjim simptomima, faktorima rizika, bolestima, pretragama, nalazima i terapiji pacijenta. Nakon anamneze započinje fizikalni pregled pacijenta te se, pomoću elektrokardiograma (EKG-a), snima srčani elektricitet kako bi se provjerila aktivnost srčanih električnih impulsa.Izvor fotografije: ISRAEL21c
Elektrokardiogram (EKG) pomaže liječnicima da saznaju što uzrokuje smetnji poput lupanja ili preskakanja srca, vrtoglavice, naglog gubitka svijesti, bolova u prsima, zaduhe pri naporu, omaglica i ostalih. Osobe kod kojih se pojavljuju neke od navedenih smetnji bi što prije trebale obaviti pregled jer se može raditi o opasnim srčanim bolestima koje mogu dovesti do naglog pogoršanja stanja pa čak i do smrti.
Preventivni kardiološki pregled se preporučuje osobama koje su starije od 40 godina te ranije nisu imale simptome, ali imaju neke od faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti poput:povišenog krvnog tlaka
povišenih masnoća u krvi
obiteljske sklonosti
šećerne bolesti
pušenja
trajnog stresa
pretilosti
Nakon anamneze, fizikalnog pregleda te elektrokardiograma, kardiolog može preporučiti dodatne pretrage poput ultrazvuka srca ili ehokardiograma, holter elektrokardiograma, holter tlaka te ergometrije.
Izvor fotografije: Matt Kemp Photography
Ehokardiogram ili ultrazvuk srca
Radi se o slikovnoj pretrazi srca pomoću koje liječnik može dobiti informaciju o funkciji i izgledu različitih srčanih struktura. Još se naziva i echo test, a može se reći kako je izuzetno koristan za procjenu anatomije srčanih zalizaka i provjeru funkcije srčanog mišića. Ultrazvuk pomoću zvukova visokih frekvencija, koje ne možemo čuti, stvara jasno prepoznatljive ultrazvučne slike na monitoru ekrana.Pregled se izvodi tako da liječnik prisloni ultrazvučnu sondu na grudni koš pacijenta koji je prethodno premazan gelom, radi boljeg provođenja ultrazvučnih valova. Pacijent leži na leđima ili na lijevom boku, a liječnik, pomicanjem sonde, na ekranu može vidjeti ukupnu snagu srčanog mišića, dimenzije srčanih struktura, srčane zaliske, pregrade između pretklijetke i klijetke, stanje srčane ovojnice te prisustvo neželjenih tvorbi poput ugrušaka ili tumora.
Izvor fotografije: Echocardiogram – Spring Hill MRI and Imaging
Kada liječnik želi procijeniti pokrete stijenke srčanog mišića tijekom određenog napora, izvodi stres ehokardiogram na način da prvo napravi ehokardiografiju u mirovanju kako bi se snimile slike srca u stanju mirovanja. Zatim pacijent započinje hodati po pokretnoj traci ili voziti bicikl kako bi se frekvencija srca podigla na ciljnu frekvenciju, a kada se postignu zadani uvjeti, ponavlja se ehokardiografija srca u maksimalnom opterećenju koja se uspoređuje s nalazom srca u mirovanju. Pogoršanje mišićne funkcije tijekom vježbanja može ukazati na bolest koronarne arterije.
Holter tlaka - 24 satno snimanje arterijskog krvnog tlaka
Radi se o metodi pomoću koje se dobivaju informacije o kretanju arterijskog tlaka kroz dan osobe koja obavlja svakodnevne životne aktivnosti, što uvelike pomaže pri odluci o uvođenju i doziranju lijekova. Tlak se mjeri tijekom 24 sata u intervalima koji su prethodno zadani programiranjem uređaja, a na nadlakticu pacijenta se postavlja manžeta koja je povezana s uređajem smještenim oko prsa pacijenta.Holter EKG - 24 satno monitoriranje električne aktivnosti srca
Holter elektrokardiogram je bezbolan postupak pomoću kojeg se kontinuirano prati električna aktivnost srca u izvanbolničkim uvjetima, kroz najmanje 24 sata, dok pacijent obavlja svakodnevne aktivnosti. EKG je grafički zapis električnih potencijala nastalih u srcu, a koristi se kada pacijent uoči simptome poput pojačanog lupanja ili preskakivanja srca te kako bi se razjasnili uzroci naglog gubitka svijesti, odnosno sinkope.Također, svaka nejasna bol u prsima, pritisak u grudima, slabost, osjećaj nadutosti, nedostatak zraka, povod su za provođenje Holter EKG-a pomoću kojeg se bilježe električni signali iz srca kroz nekoliko elektroda pričvrćenih za grudni koš. Na taj način liječnici mogu dobiti informacije o mogućim poremećajima rada srca poput aritmije, ubrzanog ili usporenog rada srca te ishemije, odnosno smanjene opskrbe srčanog mišića kisikom.
Ergometrija ili test opterećenja
Izvor fotografije: Poliklinika Lacić
Dok osoba izvodi određenu fizičku aktivnost, u ovom slučaju na pokretnoj traci, dolazi do porasta frekvencije srca i krvnog tlaka što može dovesti do aritmičkih poremećaja, bolova u prsištu, zaduhe i opće slabosti. Na taj način se mogu dijagnosticirati koronarne bolesti, povišenje krvnog tlaka, aritmije te nedovoljno dobro liječenje tlaka.
Na našoj stranici možete pretraživati kardiološke ordinacije na području Republike Hrvatske. Odaberite željeni grad, pronađite ordinaciju i zakažite pregled!