Alergije - što je važno znati?

Sve što trebate znati o alergijama
Simptomi, uzroci, liječenje, dijagnoze

Alergija je odgovor imunosnog sustava na organizmu netipična strana tijela. Alergeni su strana tijela koja se nalaze posvuda: u hrani, u zraku ili u životinjskoj dlaci. Kako će organizam reagirati na alergen, ovisi o nizu faktora. Sve češće možete u svom okruženju čuti kako je netko alergičan ili na neku namirnicu ili mu se simptomi alergije javljaju u određeno doba godine.

Na pravom ste mjestu, ako tražite odgovor na pitanje koje vam je nametnula vaša alergija: Kako ublažiti simptome alergije i što ju je uopće izazvalo? 
Dakle, alergija je reakcija imunosnog sustava na supstancu poput peludi, uboda ose ili na životinjsku dlaku. Postoji i hrana koja može izazvati alergijsku reakciju. 

Zadaća je imunosnog sustava održavati organizam zdravim i boriti se protiv patogenih organizama koji mogu narušiti zdravlje. Imunosni sustav brani organizam napadanjem svega onoga što bi ga moglo dovesti u opasnost. Ovisno o vrsti alergena, odgovor imunosnog sustava na strane i nepoželjne pojave u organizmu može biti: upala, kihanje ili nešto treće.

Uobičajeno, imunosni se sustav prilagođava svom okolišu. Ako je osoba alergična na životinjsku dlaku, kada dođe u doticaj s njom registrira ju kao nešto uznemirujuće. Za imunosni sustav, životinjska je dlaka vanjski napadač na organizam od kojeg se mora obraniti.

Simptomi alergija

Simptomi koje alergična osoba ima rezultat su nekolicine faktora, a uključuju tip alergije i njenu snagu. Preventivno uzimanje antihistaminika ne znači da će simptomi nestati, no mogu se pojaviti u smanjenom opsegu.

Peludna groznica ili alergijski rhinitis izaziva:
Kihanje.
Iritaciju u nosu, u očima ili na nepcu.
Crvenilo oko nosa.
Suzne, crvene i natečene oči (alergijski konjunktivitis).

Alergija na hranu izaziva:
Peckanje u ustima.
Naticanje usana, jezik, lica ili grla.
Osip.
Anafilaksu.

Alergija na ubod insekta izaziva:
Naticanje na području uboda.
Svrbež ili osip po tijelu.
Kašalj, zatezanje u prsima i skraćivanje daha.
Anafilaksu.

Alergija na lijekove izaziva:
Osip.
Svrbež.
Plikove.
Naticanje lica.
Hroptanje.
Anafilaksu.

Atopijski dermatitis ili ekcem izaziva:
Svrbež.
Crvenilo.
Perutanje kože.

Hrana - uzročnik alergije

Nerijetko, potrebno je mnogo vremena da bi osoba spoznala kako je alergična na neku namirnicu. Alergeni poput orašastih plodova, glutena ili voća mogu izazvati simptome poput: naticanja, osipa, vrtoglavice, umora i probavnih smetnji.
Ako nakon obroka doživite ozbiljnu i neuobičajenu reakciju, a niste sigurni što ju je uzrokovalo, potražite liječničku pomoć. Vaš vam liječnik može pomoći pronaći uzrok alergijske reakcije ili vas uputiti na daljnju specijalističku obradu.

Sezonske alergije

Prehlada ili alergija? Sličnost simptoma često je zbunjujuća i osobe koje ne znaju da imaju alergiju, prvo pomisle na prehladu. Simptomi poput: kihanja, crvenila oko nosa, natečenih i suznih očiju mogu se ublažiti lijekovima protiv alergije koji su u slobodnoj prodaji. Ako se simptomi ne smanje, potražite savijte liječnika.
Alergije mogu utjecati na imunosni sustav kroz duži period, organizam postane osjetljiviji i skloniji je pokupiti viruse s kojima je u kontaktu pa ti virusi dovedu do prehlade. Dakle, organizam pod alergijom u većoj je opasnosti od prehlade.

Jake alergije

Alergijske reakcije mogu biti toliko jake da izazovu anafilaksu. Ova po život opasna situacija otežava disanje, izaziva vrtoglavicu i gubitak svijesti. U slučaju ovih simptoma, potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Znakovi i simptomi alergijskih reakcija vrlo su različiti, dobro ih je poznavati, kao i njihove uzročnike.

Kožne alergije

Reakcije na koži mogu:
1. Biti znak i simptom alergije - konzumiranje hrane može izazvati kožni osip.
2. Rezultat izravne izloženosti alergenu - diranje sredstva za čišćenje ili biljke može izazvati kožnu reakciju.

Tipovi kožnih alergija:
Plikovi - dijelovi kože zahvaćeni su iritacijom i crvenilom, natečeni su, bolni ili osjetljivi.
Ekcem - dijelovi kože mogu biti upaljeni, svrbjeti ili krvariti.
Kontaktni dermatitis - dio kože koji je bio u neposrednom kontaktu s alergenom je crven.
Grlobolja - iritacija ili upala sluznice grla.
Osip - dijelovi kože su crveni, koža je osjetljiva i javljaju se izbočine različitih veličina i oblika
Natečene oči - oči suze ili se javlja iritacija i osjećaj pijeska.
Svrbež - na koži se javlja iritacija ili upala.
Pečenje - na koži se javlja osjećaj neugodnosti, škakljanja i bockanja.

Uzročnici alergija
Usprkos mnogim provedenim istraživanjima, znanstvenici još uvijek ne mogu sa sigurnošću reći zašto imunosni sustav izaziva alergijsku reakciju kada uobičajena strana tvar dođe u kontakt s organizmom.
Za razliku od općih, specifične alergije nećete naslijediti. Dakle, alergije imaju genetsku komponentu, ali ako je netko od roditelja alergičan na školjke, ne mora značiti da ste i vi alergični na njih.

Koji su alergeni uobičajeni?
Životinjski - dlaka i grinje
Lijekovi - penicilin
Hrana - orašasti plodovi, mlijeko, školjke i jaja
Insekti - pčele, ose i komarci
Plijesan - spore iz plijesni
Biljke - pelud i otrovni bršljan
Ostali alergeni - guma i latex u rukavicama ili prezervativima, metali - nikal.

Sezonske alergije su poznate pod nazivom peludne groznice jer ih izazivaju peludi raznih biljaka i one uzrokuju:
Crvenilo oko nosa
Suzenje i peckanje u očima
Kašljanje i kihanje.

Tretiranje alergija 
Najsigurniji način izbjegavanja alergija udaljavanje je od onoga što izaziva reakciju. Nekada to nije moguće, pa treba posegnuti za drugim rješenjem:

Lijekovi
Ublažavanje simptoma alergije uključuje lijekove poput antihistaminika koji ih kontroliraju. Moguće ih je nabaviti u slobodnoj prodaji ili se izdaju na liječnički recept. Ako neki od lijekova u slobodnoj prodaji ne ublaži simptome, potražite savjet liječnika.

Od lijekova protiv alergije izdvajaju se:
Antihistaminici
Kortikosteroidi

Imunoterapija
Imunoterapijom u organizam se unosi minimalna količina alergena kako bi organizam mogao razviti otpornost i tako se uspješno boriti protiv alergija. Uspješna imunoterapija prevenira simptome alergija i njihov povratak.

EpiPen
Teške alergijske reakcije život mogu dovesti u opasnost. Osobe koje su u opasnosti od ovakve reakcije imaju EpiPen koji se u slučaju jake alergijske reakcije daje prije dolaska hitne pomoći. EpiPen sadrži 0,3 mg adrenalina koji će osobu sklonu anafilaktičkom šoku zaštititi od jakih reakcija.

Prirodna pomoć kod alergija
Posavjetujte se s liječnikom prije nego li se odlučite koristiti neki prirodni pripravak jer mnogi sadrže druge alergene koji dodatno mogu pogoršati vaše stanje. Čajevi ili eterična ulja napravljeni su od cvijeća i biljaka koje se usko povezuju s uzročnicima vaše alergije, zato budite na oprezu.

Krvne pretrage
Provjerom razine imunoglobulina E (IgE) koji je uzročnik alergije potvrđuje se dijagnoza. Naime ove krvne stanice reagiraju na alergene i njihova prisutnost u krvi može potvrditi postojanje alergije kod pacijenta.

Testiranje na koži
Uobičajeno testiranje koje provode alergolozi. Na kožu se nanosi potencijalni alergen, a reakcija se očitava i potvrđuje prisutnost alergije ako se pojavi crvena mrlja na mjestu uboda, odnosno, nanošenja alergena.

Prevencija simptoma
Sama alergija ne može se prevenirati, ali se simptomi mogu ublažiti i prevenirati. Najsigurniji način zaštite od alergije, izbjegavanje je alergena. Ova je metoda najlakša kada je u pitanju alergija na hranu. Eliminacijska prehrana pomaže u otkrivanju uzročnika alergije, a kada je uzročnik poznat, potrebno je čitati sastav prehrambenih namirnica ili pitati konobara sadrži li vaš obrok potencijalne opasnosti za vas.

Kod sezonske peludne groznice, simptomi se mogu smanjiti izbjegavanjem boravka u prirodi, dok alergični na prašinu mogu postaviti filtere zrake u svoj dom i redovito čistiti prašinu.

Testiranjem na alergiju sa sigurnošću se potvrđuje okidač koji izaziva alergiju.

Komplikacije izazvane alergijama

Astma i alergije
Astma je respiratorno stanje u kojem je disanje otežano i kod kojeg se sužavaju dišni putevi te zrak ne može doći u pluća. Usko je povezana s alergijama, a one mogu pogoršati postojeću astmu, ali alergije mogu biti te koje dovedu do pojave astme. 
Kada se pojave zajedno, riječ je o alergijski izazvanoj astmi ili alergijskoj astmi.

Alergijski kašalj
Peludna groznica donosi simptome poput kihanja, kašljanja i stalno kašljanje. Ovakav kašalj nije zarazan, ali može biti naporan za organizam. Za razliku od kroničnog kašlja, peludna groznica izaziva privremeno kašljanje koje traje tijekom sezona alergija ili u specifičnim razdobljima godine kada biljke počnu cvasti. U sezonskim alergijama leži okidač za astmu koja može izazvati kašljanje. Također, ovo kašljanje može izazvati skraćivanje daha i osjećaj škakljanja u prsima. 

Alergije i bronhitis
Bakterije i virusi izazivaju bronhitis ili on može biti rezultat alergije. Ako govorimo o akutnom bronhitisu, tipično traje nekoliko dana ili tjedana, dok kronični bronhitis traje mjesecima ili dulje i može se povremeno vraćati. 

Najčešći alergeni koji izazivaju bronhitis su:
Pušenje
Zagađenje zraka
Prašina
Pare iz kemikalija

Osim sezonskih alergija, mnoštvo alergena živi u kućama i uredima te oni mogu izazvati kronični bronhitis koji je trajniji i koji će se vrlo vjerojatno vratiti. 

Bebe i alergije

Kod djece, alergije se danas javljaju više nego li ikada prije. 
Kada su u pitanju bebe, alergije se najčešće javljaju kao ekcemi, kontaktni dermatitis, plikovi i neuobičajeni osip. Zadnja dva simptoma za vas moraju biti alarmantni, ali i svi ostali, ovisno o njihovom trajanju i jačini.

Život s alergijama

Uobičajene alergije kod većine ljudi ne dovode život u opasnost, pa čak i osobe koje su u opasnosti od anafilakse mogu naučiti kako se nositi s alergijama i kako izbjeći po život opasne situacije. 
Imajte na umu, većina se alergija može spriječiti izbjegavanjem uzročnika ili ublažiti promjenama životnih navika, te pravilnim uzimanjem propisanih lijekova.