Ljekarništvo u RH - Danteov praunuk u prvoj zagrebačkoj ljekarni

Razvoj ljekarništva kroz povijest

Ljekarništvo je disciplina primjenjenih znanosti o priređivanju, nabavi, poznavanju i ispitivanju različitih lijekova koja je u početku bila dio medicine. Naime, zanimljiva je činjenica da su u antici liječnici (Hipokrat, Galen) sami priređivali lijekove sve dok njemački kralj Fridrik II. nije zakonom odijelio ljekarništvo od medicine 1240. godine. Tada se liječnicima zabranilo držanje ljekarni, koje su mogli voditi isključivo osposobljeni ljekarnici, a samim činom razdvajanja se ljekarništvo počelo razvijati kao samostalna djelatnost tako da su se diljem Europe počele pojavljivati prve ljekarne. 

Izvor fotografije: Dulist

Ljekarne ili apoteke su zdravstvene ustanove u kojima se priređuju, nabavljaju, čuvaju i distribuiraju različiti lijekovi i ostala sredstva za zaštitu zdravlja te one mogu djelovati samostalno ili u sklopu domova zdravlja i raznih bolnica. Mogu ih otvarati samo školovani ljekarnici, odnosno farmaceuti uz dozvolu države, a svi lijekovi se izrađuju u skladu s propisima farmakopeje - zbirke službenih propisa o načinu izrade, čuvanju, doziranju i standardnim metodama ispitivanja ljekovitih tvari, gotovih lijekova i pomoćnih tvari.

Mnoge države propisuju svoje vlastite farmakopeje – zbirke službenih propisa o načinu izrade, čuvanju, doziranju i standardnim metodama ispitivanja ljekovitih tvari. Farmakopeje su ključni standard za kakvoću medicinskih proizvoda u određenoj državi. 

Prve ljekarne su se pojavile u 8. stoljeću u Bagdadu, gdje je kalif al Rašid izdao naredbu o državnom nadzoru lijekova. Kada govorimo o ljekarništvu u Republici Hrvatskoj, bitno je naglasiti kako je prva hrvatska ljekarna utemeljena 1271. godine u Trogiru, nakon čega se otvaraju ljekarne i na području Dubrovnika, Zadra i Splita, a prva zagrebačka ljekarna utemeljena je 1355. godine na Gornjem gradu - iznad Kamenitih vrata, gdje se nalazi i danas. 

K crnom orlu, prva zagrebačka ljekarna – utemeljena 1355. godine

„Apotheca Civitatensis ad Aquillam Nigram“, odnosno Gradska ljekarna “K crnom orlu” naziv je za najstariju ljekarnu u gradu Zagrebu koja se nalazi na Gornjem gradu, a bila je vrlo poznata po vlastitim pripravcima koji su bili strogo čuvana tajna. Smještena je na adresi Kamenita ulica 9, točno iznad Kamenitih vrata te privlači brojne turiste koje zanima prošlost i povijest kraljevskog Gradeca. 

Zanimljiva je činjenica da je u prvoj zagrebačkoj ljekarni, kao jedan od ljekarnika, bio zaposlen Danteov praunuk Niccolo Alighieri koji je od oca naslijedio ljekarsko znanje koje je prenio u Zagreb.

Kao što je već naglašeno, Gradska ljekarna „K crnom orlu“ bila je poznata po vlastitim pripravcima, a kao najpoznatiji proizvodi se mogu izdvojiti: Reumatis, odnosno lijek protiv reume, gihta i kostobolje, te Dermoval za liječenje kožnih bolesti. 

Izvor fotografije: Lice grada

Hrvatsko ljekarništvo se naglo razvilo u 18. i 19. stoljeću, a posebice nakon osnutka Hrvatsko-slavonskog zemaljskog ljekarničkog zbora, odnosno prve stručne ljekarničke organizacije - 1858. godine, objavljivanja Zakona o ljekarništvu 1894. godine te osnutka prvog u svijetu znanstvenog Zavoda za farmakognoziju 1896. godine u Zagrebu. Samu dozvolu za otvaranje ljekarni i rad izdaje Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske svakom magistru ili doktoru farmacije s položenim državnim ispitom. 

Farmaceuti vrlo dobro poznaju sastav svakog lijeka, način njegova djelovanja na organizam te moguće nuspojave, stoga je njihov zadatak informirati pacijente o primjeni lijeka i interakcijama s drugim lijekovima te odgovoriti na razne upite o lijekovima koji se kupuju bez recepta. Farmaceutski tehničar smije raditi u ljekarni  samo u smjeni s magistrom farmacije koji ima položen državni ispit i to u skladu s opsegom rada za tehničare što znači da on ne smije izdavati lijekove na recept, lijekove koji sadrže psihotropne supstancije i narkotike niti izraživati magistralne pripravke koji sadrže tvari jakog djelovanja. 

U ljekarnama se lijekovi mogu izdati na temelju recepata, narudžbi i doznaka ili u ručnoj prodaji bez recepta, ukoliko se radi o lijekovima blaga djelovanja. Na recept se izdaju industrijski proizvedeni, odnosno gotovi lijekovi s liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, magistralni pripravci ili lijekovi koji se izrađuju u ljekarni prema liječničkom receptu te galenski/oficinalni pripravci koji se izrađuju prema propisima farmakopeje. U javnim se ljekarnama, uz redovitu ljekarničku djelatnost provode i noćna dežurstva, proces odlaganja medicinskog otpada te se mjere krvni tlak i tjelesna masa pacijentata. Važno je naglasiti kako se svakog 29. listopada se obilježava „Hrvatski dan ljekarni“. Ljekarne krajnjim korisnicima, uz lijekove koji se izdaju na temelju recepta ili bez recepta, također nude vitamine, dodatke prehrani, kozmetiku, proizvode za zdravlje i njegu djece, razna ortopedska pomagala i ostale proizvode.

Studij farmacije - kako je sve počelo?

1806.godine je ljekarnik V. Dandolo, koji je tada bio generalni guverner Dalmacije, u Zadru osnovao Medicinsko-kiruršku školu na kojoj su studirali i ljekarnici
 
1877. godine je, na poticaj Ljekarničkoga zbora, započela temeljitija farmaceutska nastava

1882. godine je osnovan Farmaceutski učevni tečaj na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - to je bio prvi sveučilišni studij ljekarništva na jugoistoku Europe, a prvi predavači su bili Janeček, Jiruš, Vinko Dvoržak i Domac

1928. godine je navedeni tečaj prerastao u Farmaceutski odsjek Filozofskog fakulteta i pretvorio se u četverogodišnji studij

1945. godine je osnovan Farmaceutski fakultet u Zagrebu

1963. godine mijenja naziv u Farmaceutsko-biokemijski fakultet koji je imao nekoliko nastavnih smjerova 

Za osnivanje Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i njegov razvoj posebice su zaslužni Gustav Janeček (1848. – 1929.) i Julije Domac (1853. – 1928.), koji su ujedno i autori Hrvatsko-slavonske farmakopeje (1901.), prve hrvatske farmakopeje

1986. godine – Fakultet organizira sveučilišnu nastavu iz dva zasebna studijska programa (studij farmacije i studij medicinske biokemije)

Izvor fotografije: prilagođeno i izrađeno prema podacima s Hrvatske enciklopedije i stranice Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

Oficina- prostorija u kojoj se čuvaju ljekovite tvari

U sklopu jedne ljekarne se nalazi više prostorija, odnosno može se reći kako su sljedeće prostorije obvezne unutar svake ljekarne: 

1) oficina u kojoj se pripremaju liječnički recepti i izravni pismeni ili usmeni zahtjevi bolesnika (ručna prodaja), te se pohranjuju i izdaju gotovi, magistralni i galenski (oficinalni) lijekovi, ljekovite supstancije; u oficini se čuvaju ljekovite supstancije u stojnicama - prikladnim ljekarničkim posudama

2) laboratorij za izradu magistralnih i galenskih pripravaka

3) analitički laboratorij za ispitivanje pripremljenih lijekova

4) prostorija za skladištenje sirovina od kojih se izrađuju lijekovi, zavojnog i sanitetskog materijala, posuđa i pribora za izradbu i čuvanje lijekova

5) prostorija za dežurstvo

6) prostorija za pranje pribora i posuđa

7) prostorija za administraciju

U ljekarnama se također drže narkotici i otrovi iz kojih se izrađuju ljekoviti pripravci, a prema Zakonu o opojnim drogama, ljekarne moraju voditi Knjigu narkotika u koju se upisuju SVI PODACI o primitku i izdavanju narkotičkog materijala. Isto tako, ljekarne su dužne voditi knjige o financijskom i materijalnom poslovanju kroz laboratorijski dnevnik, dnevnik analize i knjigu kopije recepata. Danas se sve više prelazi na računalno poslovanje, tako da se svi procesi (od naručivanja robe, do izdavanja lijekova) mogu pratiti. Kvalitetu ljekarničke djelatnosti prati i nadzire Hrvatska ljekarnička komora koja zastupa strukovne i poslovne interese ljekarničke djelatnosti.

Hrvatska ljekarnička komora

Hrvatska ljekarnička komora je neovisna strukovna organizacija koja zastupa ljekarničku struku i djelatnost na području Republike Hrvatske. Komora daje, obnavlja i oduzima Odobrenja za samostalan rad, vodi Registar ljekarni, galenskih laboratorija i onih koji se koriste za provjeru kakvoće galenskih pripravaka, obavlja stručni nadzor nad radom ljekarničkih radnika, donosi popis kozmetičkih i ostalih sredstava za zaštitu zdravlja koji se mogu izdavati u ljekarnama te vodi Registar magistara farmacije koji obavljaju ljekarničku djelatnost na području Hrvatske.

Hrvatsko farmaceutsko društvo i Farmaceutsko-biokemijski fakultet su osnovali Hrvatsku ljekarničku komoru, strukovnu organizaciju koja samostalno djeluje od 27. siječnja 1995. godine

Svaki magistar farmacije koji radi na području Republike Hrvatske, odnosno svaki zdravstveni radnik koji je stekao diplomu o završenom diplomskom studiju farmaceutskog usmjerenja te koji je položio stručni ispit, automatski postaje članom Hrvatske ljekarničke komore. Komora magistru farmacije, nakon što on položi stručni ispit pri Ministarstvu zdravstva, izdaje odobrenje za samostalan rad te ga upisuje u registar članova Komore. Navedeno odobrenje se mora obnavljati svakih 6 godina, tako da se sve članove obvezuje na kontinuirano učenje i stručno usavršavanje, kako bi oni mogli pratiti rastuće trendove iz područja ljekarništva. Hrvatska ljekarnička komora je članica Farmaceutske grupacije EU (Pharmaceutical Group of the European Union – PGEU) te, od 2015. godine, sudjeluje u europskoj kampanji o podizanju svijesti javnosti o ispravnom odlaganju neiskorištenih lijekova iz kućanstva koja se naziva “MedsDisposal”.