Rak - drugi najznačajniji uzrok smrti u Hrvatskoj!

Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svakog 4. veljače kako bi se podigla opća svijest o malignim oboljenjima, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i mogućnostima liječenja. Vrlo je važno informirati široke mase o malignim bolestima, te ih potaknuti da redovito odlaze na sistematske preglede kako bi mogli otkriti bolest na vrijeme, odnosno u ranom stadiju, jer je postotak izlječenja znatno veći u slučaju ranog otkrivanja bolesti. Kako 4. veljače ujedno počinje i Hrvatski tjedan borbe protiv raka, u Ministarstvu zdravstva će se održati konferencija u organizaciji Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatske lige protiv raka i Udruge Sve za nju na kojoj će se govoriti o malignim oboljenjima, načinima liječenja, ranom dijagnosticiranju i važnosti preventivnih pregleda. 2019. godine slogan Svjetskog dana borbe protiv raka glasi “Ja jesam i hoću” čime se želi potaknuti javnost da se okrene zdravijem načinu života, te odustane od štetnih životnih navika.

Dan narcisa je međunarodni dan posvećen borbi protiv karcinoma dojke, najčešćeg sijela raka u žena. Ima važnu ulogu u osvješćivanju javnosti o načinima i važnosti ranog otkrivanja karcinoma dojke, a obilježava se prve subote u proljeću. Redoviti pregled, pomoću kojeg se rak može otkriti u ranom stadiju, uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled. Naime, ukoliko se rak otkrije na vrijeme, mogućnost izlječenja je veća od 90%! Manifestacija se održava svake godine u svim gradovima Hrvatske koji imaju klubove žena koje su se liječile od karcinoma dojke. Tijekom Dana narcisa, navedeno cvijeće se prodaje po trgovima raznih gradova, a prikupljena sredstva se koriste u svrhu prevencije otkrivanja raka dojke, edukaciju žena, kao i za poboljšanje uvjeta za što ranije otkrivanje bolesti u fazi u kojoj je izlječiva.

Skoro polovica žena koje obole od raka dojke razvije metastatsku bolest!

Simbol Međunarodnog dana posvećenog borbi protiv raka dojke - dana narcisa su narcisi koji simboliziraju buđenje novog života i proljeća. 

Što je rak ili neoplazma?

Rak, novotvorina ili neoplazma je uobičajeni naziv za sve zloćudne tumore, a epidemiologija zloćudnih novotvorina u svojem suvremenom obliku započinje još davne 1950. godine objavljivanjem rezultata istraživanja o raku pluća i pušenju (Wynder i Graham). Kod takvih bolesti se abnormalne stanice nekontrolirano dijele, te su u stanju napasti zdravo tkivo. Ovdje je bitno spomenuti presadnice ili metastaze, koje podrazumijevaju aktivno ili pasivno prenošenje tumorskih stanica iz primarnog tumora u neka druga područja organizma.

Onkolozi tumore dijele na solidne (rak tkiva ili nekog organa) koji tvore jednu ili više izraslina i hematološke (rak hematopoetskog tkiva) koji svojim umnožavanjem ugrožavaju normalne stanice koje putem krvotoka kruže organizmom, a uključuju leukemije, limfome i mijelome. Sarkomi su maligne bolesti koje izrastaju iz stanica vezivnog tkiva poput mišića, tetiva, živaca i drugih, dok se za tumorske izrasline iz epitelnih stanica, odnosno stanica koje se nalaze na površini organa i tkiva, rabi izraz karcinomi.

Karcinomi čine 90% svih tumora tkiva, a epitelni tumor se može pojaviti bilo gdje u sustavu, pa se nazivu dodaje i naziv organa – karcinom pluća. Iako se pojavljuje i u dječjoj dobi, rak je rijedak prije 30. godine života, a njegova se učestalost povećava s godinama starosti, ali samo zbog toga što su takve osobe duže izložene čimbenicima koji povećavaju rizik od razvoja raka. Ukoliko se educira širu javnost o navedenim čimbenicima, veće su mogućnosti da se oni i izbjegnu.

Europski kodeks protiv raka Međunarodne agencije za istraživanje raka preporučuje sljedećih 12 koraka kako bi se smanjio rizik nastanka raka: 

• 1. Prestanite pušiti

2. Zdravo se hranite

3. Nemojte se izlagati duhanskom dimu

4. Održavajte prikladnu tjelesnu težinu

5. Ukoliko konzumirate alkohol, smanjite unos i budite umjereni

6. Smanjite izlaganje suncu

7. Puno se krećite i vježbajte

8. Zaštitite se od tvari koje uzrokuju rak na radnom mjestu

9. Cijepite svoju djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (za djevojčice)

10. Provjerite razinu radona u svojem domu, te poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona

11. Žene mogu smanjiti rizik nastanka raka ograničavanjem trajanja hormonske nadomjesne terapije i dojenjem 

12. Sudjelujte u programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene)

Izvor fotografije: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Registar za rak – Croatian National Cancer Registry

Državni registar za rak Republike Hrvatske osnovan je 1959. godine pri Republičkom zavodu za zaštitu zdravlja, koji se sada zove Hrvatski zavod za javno zdravstvo, radi prikupljanja, obrade i analize podataka o incidenciji raka. Registar je u početku prikupljao podatke o umrlima od zloćudnih bolesti, a od 1962. godine započelo se i s prijavama iz bolnica.

Registar za rak Republike Hrvatske je od 1994. godine punopravni član Međunarodne udruge registara za rak (IACR) sa sjedištem u Lyonu, u Francuskoj. 

Podaci hrvatskog Registra za rak su, po prvi put, uključeni u međunarodne, standardizirane usporedbe tijekom 2014. i 2015. godine, kada su objavljeni rezultati velikih međunarodnih istraživanja o preživljenju od raka na europskoj (EUROCARE-5) i svjetskoj (CONCORD-2) razini. Prema podacima Registra za rak iz 2015. godine, pojavilo se 11.969 novih slučajeva raka u muškaraca, dok je kod žena ta brojka iznosila 10.534.

Izvor fotografije: prilagođeno prema podacima Registra za rak

Na grafikonima su prikazani podaci iz 2015. godine i može se zaključiti kako je najčešće sijelo raka u žena dojka, a u muškaraca su to traheja, bronh i pluća. Rak pluća, odnosno središnjeg dijela dišnog sustava čovjeka, je jedan od najčešćih oblika raka u svijetu, ali i u Republici Hrvatskoj. Također je važno naglasiti kako je to najčešći karcinom u muškaraca te drugi najčešći u žena u Hrvatskoj, a obično se javlja u osoba starijih od 60 godina - osobito u pušača.

Karcinom dojke je najčešća maligna bolest žena u svijetu, iako od njega mogu oboljeti i muškarci - no ta pojava je vrlo rijetka. Može započeti u mliječnim žlijezdama, mliječnim kanalićima, masnom tkivu ili vezivnom tkivu te se može reći kako se različite vrste raka dojke različito ponašaju.  Neki vrlo sporo rastu i metastaziraju tek kada postanu veliki, dok neki mogu biti agresivniji te mogu rasti i širiti se znatno brže. Ukoliko se rak otkrije na vrijeme, mogućnost izlječenja je veća od 90%, tako da bi svaka žena redovito trebala odlaziti na pregled dojki koji uključuje ultrazvučni pregled i mamografiju. Uz navedene preglede, neophodno je svaki mjesec obavljati samopregled dojki.

PROGRAM PREGLEDA za rano otkrivanje karcinoma dojke

Žene kod kojih se nije pojavljivao rak u bliže rodbine

20 - 35 godina: klinički i ultrazvučni (UZV) pregled svake 1-2 godine

• 35 - 40 godina: klinički i UZV pregled jedanput godišnje, mamografija dojki, tzv. bazični mamogram
• iznad 40 godina: klinički i UZV pregled jedanput godišnje, mamografija svake dvije godine

Žene s pojavom raka dojke u bliže rodbine: klinički i UZV pregled jedanput godišnje, prva mamografija s 35 godina, potom svake godine

Žene s liječenim rakom dojke: klinički i UZV pregled dvaput godišnje, mamografija jedanput godišnje        

Sve žene bi trebale obavljati samopregled dojki jedanput mjesečno! 

Dijagnostičke metode u onkologiji

Prije fizikalnog pregleda i dijagnostičkih pretraga liječnik ispituje osobu da dobije njenu anamnezu, tako da se može reći kako su anamneza i fizikalni pregled temelj svakog dijagnostičkog postupka. Prilikom uzimanja anamneze je vrlo bitno da liječnik pažljivo sluša bolesnika, ali on također mora  postaviti ciljana pitanja i voditi cijeli razgovor jer se pacijenti često izgube u nevažnim pojedinostima. Vjerojatnost izlječenja većine malignih bolesti veća je što se ranije sama bolest otkrije, a to se može postići redovitim kontrolama i odlascima na sistematske preglede.  Nažalost, danas se dijagnoze postavljaju u stadijima u kojima liječenje više nije moguće ili, ukoliko je to moguće, ono obično bude dugo i neugodno. Stoga je, za postavljanje dijagnoze u ranom stadiju, potrebna visoka razina zdravstvene informiranosti opće populacije, a dužnost je svakog liječnika, naročito liječnika primarne zdravstvene zaštite, raditi na zdravstvenom odgoju pacijenata. Rak u ranom stadiju ne uzrokuje nikakve smetnje niti simptome i upravo zato bi se povremeno trebali provoditi temeljiti sistematski pregledi koji uključuju liječnički pregled, rutinske biokemijske pretrage i kompletnu krvnu sliku. 

Terapijske metode u onkologiji

Kirurgija
Grana medicina u kojoj se primjenjuju operativne metode u liječenju različitih bolesti naziva se kirurgija, a kirurško uklanjanje malignog tumora je najstariji način liječenja raka. Iako je dugi niz godina operacija bila jedini način liječenja bolesnika s rakom, razvojem kirurških tehnika, sve boljim razumijevanjem načina na koji se rak širi i razvojem drugih načina liječenja poput zračenja i primjene citostatika dovelo je do znatnih promjena u svijetu onkologije. Na taj način je kirurg postao dijelom multidiscipliniranog onkološkog tima koji liječi malignu bolest. Radioterapija
Radioterapija je klinička specijalnost koja se bavi zračenjem bolesnika, odnosno radi se o vještini uporabe ionizirajućeg zračenja u liječenju zloćudnih i nekih dobroćudnih bolesti. Određuje se vrsta, energija i doza zračenja potrebnog za postizanje željenog učinka (kurativnog ili palijativnog), a najčešće se primjenjuje kao jedan od oblika liječenja malignih bolesti, uz kirurgiju, kemoterapiju i druge metode. Terapija (doza zračenja) se mora planirati uzimajući u obzir rizik do kojeg može dovesti jer se povećavanjem doze zračenja, iako raste proporcija uništenih tumorskih stanica, mogu javiti oštećenja zdravih tkiva.

Kemoterapija
Kemoterapija se u užem smislu može definirati kao postupak liječenja kod kojeg se neko kemijsko sredstvo primjenjuje na način da izravno ubija ili oštećuje mikroorganizme koji napadaju ljudski ili životinjski organizam. Njezini su osnivači Alexander Fleming i Paul Ehrlich. O kemoterapiji, kao jednoj od terapijskih metoda, se govori kada se u liječenju primjenjuju citostatici, odnosno kemijska sredstva pomoću kojih se uništavaju zloćudne stanice raka u ljudskom organizmu. Citostatici, odnosno antineoplastici su sredstva koja sprječavaju tumorski rast i uništavaju maligne stanice.

Izvor fotografije: Health Enews

Multi-target toxin – lijek budućnosti?

Tim izraelskih znanstvenika iz tvrtke Accelerated Evolution Biotechnologies Ltd. (AEBi) je razvio platformu SoAP. Navedena platforma bi im trebala omogućiti brz razvoj lijeka koji bi se primjenjivao u liječenju malignih bolesti. Čelnik uprave tvrtke Accelerated Evolution Biotechnologies Ltd., Dan Aridor, je izjavio kako postoji mogućnost da se kroz godinu dana dovrši potpuni lijek za rak, nazvan MuTaTo (multi-target toxin) što u prijevodu znači toksin koji djeluje na više ciljeva. Može se reći kako će to biti svojevrsni antibiotik protiv raka, a izraelski tim planira razvijati peptide koji bi blokirali razvoj tumorskih stanica.