U Hrvatskoj godišnje bacimo 400 tisuća tona hrane, 90 kg po osobi!

Nejednakost u svijetu sve je veća i veća. I dok jedni imaju dovoljno novaca da si priušte baš sve što požele, drugi ne mogu svaki dan osigurati ono osnovno, obrok na svom stolu. Gotovo 900 milijuna ljudi gladuje, a hrane ima dovoljno za 20 milijardi ljudi. Točnije, da nas ima dva puta više, svi bismo imali dovoljno hrane, a ovako svaki 9 stanovnik našeg planeta nema hranu svaki dan.

Izvor fotografije: Flickr

Zamislite, samo da se četvrtina bačene hrane ne baci, odnosno, da se bacanje hrane smanji za četvrtinu, u svijetu ne bi bilo gladnih. Konkretno, u Hrvatskoj bismo do 2030. godine trebali prepoloviti količinu bačene hrane, a sada bacamo gotovo 400 tisuća tona hrane i to većinom iz kućanstava. Dakle, u godinu dana bacili ste 90 kilograma hrane. U Europskoj Uniji situacija nije bajna, čak je 23 % stanovnika u riziku od siromaštva, a unutar EU godišnje se baci oko 88 milijuna tona hrane!

Učinite odmah prvi korak prema promjeni

Planirajte svoje obroke
Primjerice, vas dvoje živi zajedno, a kupili ste i skuhali kao da vam za vikend u posjetu dolazi šira obitelj. Na kraju, pojest ćete puno više nego li je potrebno, pojest ćete još malo da se ne baci i na kraju reći da vam vaga laže. Novac koji ste potrošili na hranu, mogli ste drukčije rasporediti, ali sad je kasno. Ako kontrolirate koliko hrane pripremite, napravit ćete velik korak u promjeni brojke na vagi, a još veći korak prema odgovornom trošenju hrane. Ako ste pripremili previše, ne ostavljajte hranu na toplom da se pokvari. Spremite je u frižider ili zamrznite i kad ostanete bez ideja ili volje za kuhanjem, posegnite za već pripremljenom zalihom.

Izvor fotografije: Pexels

Nakon pripreme, pravilno pospremite hranu kako bi dulje ostala jestiva
Koliko hrana može stajati na sobnoj temperaturi?
Bakterije vole temperaturu između 5˚C i 60˚C pa hrana koja stoji na toj temperaturi može biti izvor trovanja.
Postoji pravilo 2 sata / 4 sata, a glasi ovako:

1. Ako je pripremljena hrana stajala manje od dva sata na sobnoj temperaturi, konzumirajte je ili je pospremite.
2. Ako je hrana stajala između dva i četiri sata na sobnoj temperaturi, konzumirajte je odmah.
3. Ako je hrana stajala više od četiri sata na sobnoj temperaturi, bacite je. 

Budite kreativni, ostatke iskoristite za sutrašnji ručak
Pobrinite se da na vrijeme ostatke hrane spremite na hladno mjesto. Sutradan, iskoristite ostatke hrane i napravite jelo koje je varijacija na temu. Sigurni smo da vam neće nedostajati ideja jer na specijaliziranim tražilicama možete naći ideje i to tako samo da unesete ono što imate u frižideru, a tražilica će vam ponuditi što biste mogli napraviti. Jedna od takvih je i Coolinarika.

Znate li što se najviše baca?

Voće i povrće - kupili ste tri kilograma banana za 10 kuna? Priznajte, koliko je od toga završilo u smeću?
Pekarski proizvodi - znate li da od starog suhog kruha možete napraviti krušne mrvice ili jednostavno podijeliti s ptičicama u dvorištu?
Meso - perad i riba najčešće završi u smeću. Kupili ste previše piletine na akciji kojoj uskoro istječe rok? Odmah je podijelite i pospremite u zamrzivač, tamo se neće pokvariti nakon isteka roka.

Kako su ovom neodgovornošću pogođena djeca?

I dalje, zbog gladi je preko 150 milijuna djece mlađe od pet godina rahitično. Takvo stanje narušava tjelesni i mentalni razvoj. Ipak, postotak je kontinuirano u opadanju što je pozitivna informacija.

S druge strane, raste postotak pretile djece i pretpostavlja se da je danas njih više od 45 milijuna pretilo, što također dugoročno ima ozbiljne posljedice na zdravlje.

Izvor fotografije: Flickr

Najveći broj gladnih ljudi živi u Aziji - 520 milijuna.
Najveći postotak gladnih je u subsaharskoj Africi - 20 %.

Kako pospremiti pojedine namirnice da dulje ostanu svježe i jestive?

JAJA - Iako nam ih je najpraktičnije držati na vratima, temperatura je tamo vrlo promjenjiva i zato se najbrže kvare na vratima. Pospremite ih u stražnji dio hladnjaka gdje je temperatura najniža.
SIR - držite zamotan u aluminijskoj foliji jer zamotan u plastičnu foliju poprima sastojke plastike koji se otpuštaju iz folije u dodiru s masnoćom.
TJESTENINE I SUHE GRICKALICE - ako stoje na otvorenom, postaju vlažne i nejestive. Zato, pospremite ih u kutiju koja se može dobro zatvoriti, a ako želite izbjeći plastiku, iskoristite staklenke u kojima ste držali umake ili džem iz trgovine.
POVRĆE I VOĆE - neke namirnice poput krumpira i luka ne stoje u frižideru jer se tamo kvare. Držite ih na hladnom i suhom mjestu, ali pazite da upravo one ne budu zajedno pospremljene jer se jedne kraj drugih brzo kvare. Ostalo povrće i voće koje se može čuvati u hladnjaku, pospremite u posudu i zaštitite plastičnom folijom.

Izvor fotografije: Pexels

Napravite već danas prvi korak prema pametnom trošenju hrane. Da svatko od nas učini mali korak, ubrzo bismo postigli cilj da se baci četvrtina manje hrane od ukupne količine koja svoje mjesto nađe u smeću. Planirajte svoje obroke, kupujte uz popis i pravilno čuvajte hranu kako bi se svježina što dulje održala.