Zdravi vafli - idealan doručak za sve ljubitelje slatkog
Ne kaže se uzalud da je doručak najvažniji obrok u danu. Naime, tijekom noći pada razina šećera u krvi, tako da se sve osobe, koje preskoče doručak, tijekom dana suočavaju s glavoboljom i manjkom koncentracije. Doručak je idealan obrok za unos hranjivih namirnica koje ubrzavaju metabolizam i osiguravaju vam dovoljno energije za uspješan početak dana. Ako ste iscrpili sve ideje za zdrav doručak, u našem novom receptu naučite kako pripremiti zdrave vafle od zobenih pahuljica. Također, saznajte zbog čega su zobene pahuljice dobar odabir za sve one koji žele obogatiti organizam hranjivim sastojcima te naučite više o podrijetlu vafla.
Vafli - belgijska poslastica te neizostavna namirnica američkog doručka
Znate li kako su i gdje nastali vafli? Podrijetlo ove ukusne poslastice seže još u doba srednjeg vijeka kada je osobama, na području današnje Beligije, koje su pripremale oblatne za hostije od brašna i vode, palo na pamet da tijestu dodaju jaja, maslac i med kako bi pripremili ukusniji obrok. Tada su se polako počeli širiti po ostatku Europe i svijeta. Svaka je zemlja dodavala neki svoj sastojak u recept što je utjecalo na razvoj raznih verzija vafla te raznih načina konzumacije same slastice. Najpoznatiji su briselski četvrtasti vafli koji se pripremaju od bjelanjaka i kvasca, što ih čini lakšima i hrskavijima od ostalih. Također, u belgijske vafle se dodaje vanilija te se oni mogu prepoznati po popularnom mirisu i aromi vanilije. Vafli su postali toliko popularni da su im posvećena čak dva dana u godini: 25. ožujka - kada se slavi Međunarodni dan vafla te 24. kolovoza - kada se obilježava Nacionalni dan vafla u Sjedinjenim Američkim Državama. Tu tradiciju su započeli Šveđani koji su svakog 25. ožujka obilježavali početak proljeća konzumacijom velike količine vafla, tako da se ta manifestacija preimenovala u Våffeldagen (Međunarodni dan vafla). Iako su podrijetlom iz Belgije, danas se vafli najviše konzumiraju u Sjedinjenim Američkim Državama gdje su neizostavan dio američkog doručka u kombinaciji s voćem, šlagom i javorovim sirupom.
Kalup za vafle je u Sjedinjene Američke Države donio bivši predsjednik Thomas Jefferson, koji je tada bio ministar na diplomatskoj misiji, te ih je popularizirao na tom području, gdje su danas neizostavan dio doručka.
Zob - cjelovita žitarica koja sadrži veliku količinu topljivih prehrambenih vlakana
Zob je, još u davnoj povijesti, bila osnovna komponenta prehrane koju su koristili za liječenje bolesti kao što su depresija, nesanica i reumatizam te kronični umor. Danas je ova žitarica, nažalost, poznatija kao žitarica za prehranu stoke, nego što je zastupljena u ljudskoj prehrani. Vrijeme je da to promijenimo!
Izvor fotografije: Unsplash
Zob je cjelovita žitarica koja obiluje vlaknima koja usporavaju probavu ugljikohidrata, čime se smanjuje razina šećera u krvi, što u konačnici izaziva osjećaj sitosti nakon obroka. Sadrži ugljikohidrate, nešto proteina, malo masnoća i antioksidanse te blagotvorno djeluje na vaš probavni sustav, razine šećera i masnoća u krvi, ima blagotvoran utjecaj kod oboljenja živčanoga, probavnoga i dišnoga sustava te ublažava upalne procese u organizmu.
Zob se sastoji od tri dijela: od LJUSKE, odnosno vanjske ovojnice koja je bogata vlaknima te sadrži bjelančevine, vitamine B skupine i antioksidanse, ENDOSPERMA - škrobnog srednjeg dijela koji sadrži bjelančevine i ugljikohidrate te nešto vitamina B skupine i KLICE, odnosno unutarnjeg dijela koji sadrži vitamine B skupine i vitamin E, kao i minerale poput magnezija te omega-6 masne kiseline.
Kada govorimo o zobenim mekinjama i zobenim pahuljicama, možemo reći da su i jedna i druga proizvodi od zobi. Ono po čemu se razlikuju je način prerade: mekinje se dobivaju iz LJUSKE ZOBI na način da se taj, vanjski, sloj zobi samelje, dok se zobene pahuljice dobivaju iz cijelog zrna zobi koje se valja pod velikim pritiskom. Upravo je ljuska, odnosno vanjska ovojnica zobi, obogaćena vlaknima te zobene pahuljice, takvom preradom, zadržavaju sve hranjive sastojke kojima obiluje ove cjelovita žitarica.
Izvor fotografije: Unsplash
Sastojci
1 banana
130 g zobenog brašna ili usitnjenih zobenih pahuljica
2 žličice praška za pecivo
malo soli
2 dl mlijeka
70 g otopljenog maslaca
2 jaja
2 žlice meda
Priprema
Ako u kući nemate zobeno brašno, možete ga dobiti na način da jednaku količinu zobenih pahuljica usitnite u blenderu. Nakon što ga usitnite, pohranite ga u posudu za kasnije korištenje.
Prvi korak je usitnjavanje banane u blenderu. U tu smjesu dodajte mlijeko, jaja, maslac i med te nastavite miksati.Nakon toga smjesi dodajte ostale suhe sastojke (zobeno brašno, prašak za pecivo i sol) te miksajte dok ne dobijete smjesu nešto gušću od one za klasične palačinke.
Ostavite smjesu da odstoji 10 minuta, a za to vrijeme upalite aparat za vafle kako bi se on ugrijao i bio spreman za pečenje.
Nakon što se vafli ispeku, servirajte ih uz dodatak svježeg voća ili orašastih plodova te uz dodatak meda (ili po želji).
Preporučuje se da ih ne slažete jedan na drugi jer će omekšati.
