Pušenje negativno utječe na rad jajnika te ubrzava ulazak u menopauzu

Izvor fotografije: Flickr

Menstruacija, u narodu poznata i kao menga, menzes, mjesečnica ili ženski problemi, je zapravo periodično krvarenje iz maternice spolno zrelih žena koje može trajati od 3-7 dana, a izostaje kada je žena trudna, kada doji, za vrijeme menopauze ili kod određenih bolesti. Nekada se djevojke znaju zabuniti te pobrkati dva znatno različita pojma: menstruacija i menstruacijski ciklus. Naime, na pitanje koliko dugo traje tvoj menstrualni ciklus, neke djevojke odgovore 5 dana - što je krivo jer one tada govore o samom krvarenju (menstruaciji). Čitav ciklus traje od 28-32 dana, a označava razdoblje od prvog dana menstruacije do zadnjeg dana prije sljedeće menstruacije. No, više o tome možete saznati u članku Ovulacija - saznajte bitno o najvažnijem trenutku menstrualnog ciklusa.

Sada, kada smo vam ukratko opisali menstruaciju i ciklus, možemo reći nešto više o prirodnom životnom razdoblju žene koje označava kraj menstruacijskih ciklusa - MENOPAUZI. Sam naziv djeluje malo zbunjujuće jer zvuči kao da je to neki kratki zastoj (pauza) krvarenja u menstrualnom ciklusu, no zapravo je posljedica pada funkcije jajnika koji tada prestaju proizvoditi jajne stanice, a reproduktivna sposobnost žene trajno prestaje. Navedeno smanjenje razine ženskih spolnih hormona utječe na većinu organskih sustava u organizmu žene te se tada pojavljuju razni simptomi specifični za to razdoblje. Valunzi, odnosno napadaji vrućine, su jedan od najpoznatijih simptoma, no u nastavku ćemo reći nešto više o tome.

Kada žene ulaze u razdoblje menopauze?

Kada govorimo o menopauzi, možemo razlikovati tri specifična razdoblja: perimenopauzu, samu menopauzu te postmenopauzu. Perimenopauza je razdoblje koje može trajati i do deset godina, nastupa prije razdoblja menopauze te obično započinje u četrdesetim godinama (kod pušačica može nastupiti i ranije). Tada jajnici postepeno gube funkciju proizvodnje jajnih stanica i lučenja estrogena, menstrualni ciklusi postaju nepravilni te se mogu javiti nepravilna krvarenja između ciklusa.

Genetika i nasljeđe igraju najznačajniju ulogu u tome kada će žena ući u menopauzu, no većina žena u to razdoblje ulazi između 45. i 55. godine života. Smatra se da pušenje cigareta ubrzava ulazak u menopauzu jer pušenje ima negativan utjecaj na funkciju jajnika, no također do ranijeg ulaska u menopauzu mogu dovesti i određeni zahvati na jajnicima poput visokih doza zračenja, kemoterapije ili kirurškog odstranjenja jajnika.

Godinu dana nakon menopauze započinje razdoblje postmenopauze koje možemo podijeliti na RANU (do sedamdesete godine) i KASNU (nakon sedamdesete godine) postmenopauzu. Također, za razdoblje u kojem se postepeno gasi funkcija jajnika pa sve do potpunog prestanka, koristi se još i naziv KLIMAKTERIJ.

Menopauza - koji se sve simptomi mogu pojaviti?

Sve dok žena ima redovita krvarenja te pravilne menstrualne cikluse, jajne stanice, tijekom mjesečnog sazrijevanja, proizvode spolne hormone zaslužne za kontrolu menstruacijskog ciklusa. Navedeni hormoni također imaju i vrlo važnu ulogu u potpori cjelokupnog ženskog organizma te se, prestankom proizvodnje jajnih stanica događa puno promjena u organizmu, a one se manifestiraju kroz poznate simptome kao što su: valunzi (napadaji vrućine), promjene raspoloženja, promjene na koži i kosi, bolovi u zglobovima, poteškoće sa spavanjem, vaginalna suhoća, osjećaj iscrpljenosti, smanjena seksualna želja, glavobolje, problemi s mokraćnim sustavom te dobivanje na tjelesnoj težini.

Izvor fotografije: Flickr

Jedan od najprepoznatljivijih i najčešćih simptoma menopauze su napadaji vrućine koji se pojavljuju iznenada i to uglavnom noću, a nastaju zbog promjena u koncentraciji estrogena koje aktiviraju centar za regulaciju temperature u mozgu. Kada se termoregulacijski centar u hipotalamusu aktivira, dolazi do perifernog širenja krvnih žila što uzrokuje napadaj vrućine. Na samome kraju dolazi i do znojenja te ubrzanog rada srca. U nekih se žena takve promjene mogu javljati godinama, dok se u nekih nikada ne pojave.

Sve one žene koje navedeni simptomi jako muče, bi trebale porazgovarati sa svojim liječnikom o mogućnostima terapije. Naime, simptomi bi se mogli kontrolirati primjenom hormonske terapije, no o tome će vas najbolje savjetovati liječnik nakon kliničkog pregleda, uzimanja svih podataka, anamneze te obavljanja određenih laboratorijskih pretraga. Zbog čega je važno detaljno se posavjetovati s liječnikom? Zbog toga što hormonsko nadomjesno liječenje nije prikladno za sve žene te nosi određene rizike. Liječnik treba procijeniti sve potencijalne prednosti i rizike za pacijenticu, nakon čega treba odrediti najmanju moguću dozu koja je djelotvorna te je primjenjivati u što kraćem roku, kako bi imala određeni učinak, a minimalno naštetila pacijentici.

Simptomi menopauze - kako ih ublažiti?

Izvor fotografije: Unsplash

Osim hormonske terapije koju vam može odrediti vaš liječnik, nakon kontrole i razgovora, postoje i prirodne metode koje vam mogu pomoći da ublažite simptome menopauze. Zapravo, radi se o zdravom i aktivnom načinu života koji biste trebali primjenjivati tijekom čitavog života. Kako biste ublažili simptome poput kroničnog umora i iscrpljenosti, preporučuje se da uspostavite pravilan ritam spavanja (minimalno 8 sati svaku noć), a za ublažavanje glavobolje bi bilo idealno smanjiti unos namirnica koje izazivaju dehidraciju (poput kave, alkohola) te piti dovoljno tekućine (voda bi bila najbolji izbor, ali može i čaj). Također, vrlo je važno pravilno se hraniti (bilo bi poželjno da konzumirate više sitnih i raznovrsnih obroka dnevno, nego da konzumirate dva obilna obroka) te redovito vježbati.

Izvor fotografije: Pexels

Nastojte svaki dan izdvojiti barem 30 minuta za istezanje, šetnju, tjelovježbu, plivanje, trčanje ili vožnju biciklom. Osjećat ćete se bolje, aktivnije, boravit ćete na svježem zraku te ćete kvalitetno iskoristiti svoje vrijeme!