U Hrvatskoj se godišnje od alkoholizma liječi samo 3% alkoholičara

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO):

"Alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički, fizički ili na oba načina) i u nje su se uslijed toga, razvila zdravstvena oštećenja i socijalne poteškoće pristupačne klasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkim postupcima. Spomenuti simptomi moraju biti utvrđeni, a ne smiju se samo pretpostavljati i na temelju anamnestičkih podataka o prekomjernom pijenju zaključivati da bolesnik boluje od alkoholizma." 

Iz navedene definicije se može zaključiti kako je alkoholizam dugotrajna i često kronična bolest, a kao takva se može i treba liječiti! Brojne osobe najčešće nisu niti svjesne da su postale ovisne o alkoholu i da svakodnevno ispijaju alkoholna pića kako bi se “opustili” i kako bi lakše zaspali. U tom slučaju je teško rješavati problem i vrlo je bitno da okolina, koja uoči problem, na vrijeme reagira i pomogne osobi koja je nesvjesna problema. Danas je teško osvijestiti taj problem u društvu jer je postalo sasvim normalno popiti piće ili dva nakon posla, tako da se osobu koja svaki dan konzumira alkohol ne stigmatizira u društvu, već se čak i potiče pojedince da konzumiraju alkohol.

Upravo zbog toga se 1. travnja obilježava Svjetski dan borbe protiv alkoholizma, kako bi se educiralo javnost o komplikacijama i problemima do kojih može doći prekomjernim i dugotrajnim konzumiranjem alkohola. Brojne zdravstvene ustanove, udruge podrške liječenih alkoholičara i ostale institucije ovaj dan obilježavaju na način da građanima pružaju korisne informacije o štetnosti alkohola i savjete kako bi se podigla razina svjesnosti.
 
Kroz brojna istraživanja je utvrđeno kako 90% osoba koje su ovisne o alkoholu, puše, a 70% alkoholičara puši najmanje jednu kutiju cigareta na dan. Znanstvenici su razvili razne teorije, vezano uz povezanost ovisnosti o alkoholu i cigaretama, pomoću kojih pokušavaju objasniti zašto su osobe koje konzumiraju alkohol sklone razvijanju ovisnosti o cigaretama i obratno. Jedna on njih je ta da alkohol i nikotin imaju suprotne učinke na organizam jer alkohol smiruje organizam, a nikotin ima tendenciju stimulirati organizam. To može uzrokovati žudnju osobe za cigaretama nakon ispijenog pića.

Neka istraživanja su pokazala kako u 20-45% slučajeva anksiozni poremećaji dovode do alkoholizma jer oboljeli koriste alkohol kao oblik samoliječenja, a također su uočene neke zajedničke crte ličnosti alkoholičara poput nesposobnosti podnošenja anksioznosti, ekstremnog narcizma te iznimno niske tolerancije na frustracije. 

Kao najvažniji motiv uzimanja alkoholnih pića može se izdvojiti euforičko djelovanje alkohola, s obzirom na činjenicu da osobe piju zato što se, pod utjecajem alkohola, osjećaju opuštenije i veselije te im alkohol ublaži tjeskobu i napetost zbog stresova koje proživljavaju u svakodnevnom životu.

Alkoholičari u anamnezi često imaju raspad obitelji i poremećene odnose s roditeljima, a karakteriziraju ih još i sekundarne psihološke karakteristike kao što je naglašena preosjetljivost, ambicioznost uz realno male mogućnosti ostvarivanja planova i ciljeva, impulzivnost te brojni drugi čimbenici koji imaju veliku ulogu u razvoju bolesti. Kao što je u uvodu već navedeno, duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uporabom alkohola predstavljaju vodeću psihijatrijsku dijagnozu, a najčešće dijagnoze zbog kojih je bila potrebna hospitalizacija su akutna intoksikacija, psihotični poremećaj, stanje apstinencije s delirijem i bez delirija te sindrom ovisnosti o alkoholu.

Učinci alkohola na ljudski organizam

Alkohol se u želucu ne razgrađuje, već se, ulaženjem u tanko crijevo, rasprostire po crijevima i upija u krvne žile nakon čega odlazi u jetru koja bi ga, u 90% slučajeva, trebala razgraditi uz pomoć jetrenog fermenta alkoholdehidroigenaze. Jetra svoj posao obavlja vrlo sporo jer je naviknuta na male količine alkohola, tako da ona ne razgrađuje ni pola pića na sat. Zbog toga se mjera od pola pića po obroku uzima kao ona prirodna količina dozvoljena za alkoholno otapanje masti. Svaka količina koja je veća od navedene djeluje na mozak čovjeka  na način da utječe na sposobnost opažanja realnosti i sposobnost donošenja odluka. 

Alkohol je iznimno topiv u vodi te se jako brzo može proširiti po cijelome tijelu. Organizam metabolizira oko 0,1‰  alkohola tijekom sat vremena, što odgovara jednom srednje koncentriranom alkoholnom piću poput jedne čaše vina, jedne čašice žestice ili 2 čaše piva. U slučaju koncentracije od  3‰ do 5‰ dolazi do teške intoksikacije koja uzrokuje poremećaj svijesti. U toj situaciji osoba može doživjeti hipotermiju, odnosno stanje u kojem je unutarnja temperatura tijela niža od 35° C, uz mogućnost javljanja epileptičnih napadaja i niske razine glukoze u krvi.
Ovisnost o alkoholu uključuje sljedeće simptome: gubitak kontrole, toleranciju, fizičku ovisnost, zanemarivanje obitelji i radnih obaveza i žudnju, a mogu se istaknuti 3 učinka alkohola koja zavedu osobe i potiču ih na dugotrajnu konzumaciju:

Anksiolitički učinak - nagrađujući učinak koji potiče daljnje pijenje te pridonosi razvoju psihičke ovisnosti

Stimulativni učinak - koji pridonosi razvoju psihičke ovisnosti, a nastaje povećanim otpuštanjem dopamina što uzrokuje osjećaj euforije 

Anestetički učinak - učinak koji potiče anesteziju i amneziju koje u slučaju teške depresije otupljuje traumatska sjećanja i koji pridonosi razvoju fizičke ovisnosti

Bolesti i komplikacije koje uzrokuje alkohol 

Obiteljski problemi, novčane teškoće, vožnja pod utjecajem alkohola, nasilje, beskućništvo, kriminal i problemi na radnom mjestu samo su neke od brojnih socijalnih komplikacija do kojih dovodi dugotrajna prekomjerna konzumacija alkohola. No, uz socijalne poteškoće do kojih može doći, alkohol negativno utječe na naš organizam te uzrokuje brojna oboljenja.
 
Zbog prekomjerne konzumacije alkohola može doći do raznih oštećenja jetre. Masna jetra, koja je prisutna u 90% alkoholičara, alkoholni hepatitis (upala jetre) koji je prisutan u 40% ovisnika te alkoholna ciroza koja se razvija u 8-30 % ovisnika su oštećenja jetre alkoholnog tipa, a bitno je naglasiti kako žestoka alkoholna pića uzrokuju upalu želučane sluznice i erozivni gastritis.
Česta je i pojava bolesti respiratornog trakta, najčešće zbog oslabljenog imunološkog sustava i pušenja, a smatra se kako alkoholičari imaju povećan rizik za nastanak karcinoma grla i grkljana, jednjaka, jetre i dojke u žena. Alkohol ima utjecaj na razvoj primarnog karcinoma jetre, ali, isto tako, karcinom može nastati kao posljedica ciroze jetre. Više o karcinomu možete saznati ovdje.
 
Alkohol djeluje na metabolizam vode i natrija, kalija, kalcija, magnezija i fosfata te uzrokuje manjak vitamina u organizmu, može uzrokovati potpunu amneziju (“en block”) s djelomičnim oporavkom - bez kasnijeg sjećanja na događaje i djelomičnu amneziju (“grey-out”) u kojoj se povremeno javljaju kratki momenti sjećanja.

Liječenje alkoholizma

Zabrinjavajuća je činjenica da u Hrvatskoj ima oko 250.000 alkoholičara, a od ukupnog broja ih se godišnje liječi samo 7.500, što je samo 3%! Teško je osvijestiti problem u današnje vrijeme kada je alkohol društveno prihvatljiva pojava i dostupan je na svakom koraku.

No, vrlo je važno djelovati odmah čim se uoči bilo koji od ranije navedenih simptoma. Svaka osoba bi trebala brinuti o vlastitom psihičkom zdravlju i zdravlju bliskih osoba kroz otvorenu komunikaciju te razgovor o potencijalnim problemima kroz koje trenutno prolazi. Još bolja opcija od razgovora s bliskim osobama je razgovor sa stručnjakom koji će vam dati korisne savjete, vježbe, načine smirivanja u stresnim situacijama i kojoj ćete se moći više otvoriti nego nekoj poznatoj osobi, upravo zbog toga što vam ponekad bude neugodno poznanicima govoriti o svojim problemima. Ukoliko tražite stručnjaka iz područja psihologije ili psihijatrije, preporučujemo da na našoj tražilici pronađete odgovarajuću ordinaciju.

Tako da se može reći kako će se alkoholičar, koji je u početku imao bolju socijalnu podršku te stabilniju ličnost, brže i lakše oporaviti od ovisnosti. U današnje vrijeme se alkoholizam liječi obiteljskom i grupnom terapijom te terapijskom zajednicom gdje je vrlo važna otvorena i iskrena komunikacija, pokazivanje emocija i otvaranje drugim osobama. Ovisno o tome je li ovisnik hospitaliziran ili ne, razlikuju se institucionalni i neinstitucionalni oblici liječenja, a kao jedan od neinstitucionalnih oblika liječenja može se navesti klub liječenih alkoholičara. Oporavak ovisi o unutarnjoj motivaciji bolesnika koja je spremna na strogu apstinenciju od alkohola i promjenu životnog stila, daleko od starog društva s kojim je inače pila.