X

Tražite doktora?

X

Prijava

Krivi podaci!
Nemate račun? Registrirajte se

Izvor slike: SELF

30.5.2019.

Bolest koja usporava prenošenje impulsa kroz neurone


Multipla skleroza je najčešća kronična autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava, a žene obolijevaju 2 do 3 puta češće od muškaraca. Drugi je uzrok invalidnosti mladih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama, a prema istraživanju koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji sa Savezom društava multiple skleroze Republike Hrvatske te Klinikom za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, u Hrvatskoj od ove bolesti boluje oko 6.100 osoba. Sve češće se u medijima spominje ova bolest, no koliko se o njoj zapravo zna? U nastavku saznajte kako utječe na središnji živčani sustav, koji su simptomi i može li se liječiti!

Danas se obilježava Svjetski dan multiple skleroze, kronične upalne i degenerativne bolesti središnjeg živčanog sustava kod koje dolazi do oštećenja mozga i leđne moždine. Vjerojatno je puno vas čulo za ovu bolest, no koliko vas zapravo zna prepoznati simptome? Naime, sama bolest pogađa produžetke stanica neurona na kojima dijelovi mijelinskog omotača upalno reagiraju i propadaju. 

Multiplu sklerozu je, kao posebnu bolest, po prvi puta opisao francuski neurolog Jean-Martin Charcot 1868. godine tako da se tri osnovna simptoma multiple skleroze nazivaju ujedno i Charcotov trijas simptoma, a uključuju:  tremor, dizartriju - nejasno, nerazumljivo izgovaranje riječi i nistagmus - ritmično titranje očiju.

Živci se dijele na mijelinizirane i nemijelinizirane- razlika je u tome što mijelinizirani imaju ovojnicu od mijelina. Radi se o mekanoj bijeloj i višeslojnoj ovojnici koja obavija naša živčana vlakna, a ima ulogu električnog izolatora. Kada dođe do oštećenja određenog dijela mijelinske ovojnice, usporava se prenošenje impulsa kroz neurone - zbog toga poruke iz mozga kasne, dolaze s greškama ili izostaju! Na mjestima gdje ovojnica potpuno nestane nastaju ožiljci (skleroze, plak ili lezije) - iz toga je i nastao današnji naziv multipla skleroza!

Izvor fotografije: Medical News Today

Kao što je već prethodno spomenuto, bolest je češća kod žena nego kod muškaraca, javlja se između 20. i 45. godine života, a smatra se da u svijetu od multiple skleroze boluje preko dva milijuna osoba - uglavnom u razvijenim zemljama svijeta! Uzrok same bolesti još nije otkriven, ali veliku ulogu ima genetika, no također i okolina. Multipla skleroza se gotovo nikada ne razvija kod osoba koje žive blizu ekvatora, u tropskoj klimi se pojavljuje kod jedne osobe od njih 10.000, dok je u umjerenoj klimi taj omjer 1:2.000!
 

Kako prepoznati multiplu sklerozu?

Simptomi ove bolesti ovise o području na kojem je došlo do oštećenja mijelinske ovojnice tako da razlikujemo motoričke simptome (ako dolazi do demijelinizacije na živčanim putevima koji prenose signale mišićima) te senzoričke simptome (ako dolazi do demijelinizacije na živčanim putevima koji prenose osjete u mozak).

Osjetni simptomi (promjene osjeta):
Neosjetljivost
Svrbež
Smetnje vida
Ukočenost, nestabilnost, neuobičajen umor

Motorički simptomi (promjene mišićne funkcije):
Slabost, nespretnost
Poteškoće pri hodanju ili održavanju ravnoteže
Tremor
Dvoslike
Problemi kontrole crijeva ili mokraćnog mjehura, zatvor stolice
Omamljenost ili vrtoglavica

Svjetski dan multiple skleroze obilježava se krajem svibnja s ciljem podizanja svijesti o ovoj bolesti kao globalnom problemu, pomoći oboljelima te naglašavanja potrebe za većom suradnjom u istraživanju ove bolesti na međunarodnoj razini.

Početni simptomi su najčešće smanjenje oštrine vida, dvoslike, poremećaj ravnoteže, smetnje kontrole mokrenja i stolice, smetnje raznih osjeta, vrtoglavice, poremećaji koordinacije pokreta, tremor, poremećaji govora te ukočenost mišića. Kod nekih osoba bolest počinje samo jednim simptomom nakon kojeg prođu mjeseci i godine bez ponovnog pojavljivanja, dok se kod nekih osoba pojavi više simptoma i oni se, kroz vrijeme, pogoršavaju.

Neke osobe, nakon određenog vremena, mogu izgubiti sposobnost samostalnog govora i kretanja, dok druge mogu doživjeti duga životna razdoblja bez pojavljivanja novih simptoma. Vruća kupka, toplo vrijeme i povišena tjelesna temperatura mogu pojačati simptome, a gripa može uzrokovati razbuktavanje bolesti, odnosno recidiv. 

Izvor: Prilagođeno prema podacima s weba Saveza društava multiple skleroze Hrvatska

Koji sve oblici multiple skleroze postoje i koji je najčešći?

Razlikujemo više različitih oblika multiple skleroze poput: relapsno-remitentne multiple skleroze(RRMS), koja je ujedno i najčešći oblik bolesti (85% slučajeva), a u njoj se javljaju akutni napadi u kojima dolazi do pojave novih simptoma ili se oni već postojeći pogoršavaju. Napadi mogu trajati 1-3 mjeseca te su praćeni razdobljima povlačenja bolesti - remisijama - u kojima se stanje bolesnika vraća na staro. Mogu se očekivati duža razdoblja bez napredovanja bolesti. 

Kod sekundarno progresivne multiple skleroze(SPMS) nakon akutnih napada ne slijedi oporavak i vraćanje na prvotno stanje već su oštećenja sve veća kako prolazi vrijeme te postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima stabilizacije.

Primarno progresivna multipla skleroza(PPMS) je oblik bolesti u kojem postoji stalna progresija oštećenja s gubitkom određenih sposobnosti, a ona se pojavljuje vrlo rijetko.

U slučaju progresivno-relapsne multiple skleroze(PRMS) se bolest progresivno pogoršava od samog početka i pojavljivanja prvog simptoma, uz pojavu akutnih pogoršanja.  Bitno je spomenuti kako je vrlo teško predviđati tijek bolesti jer, nakon određenog vremena, jedan oblik bolesti može prijeći u drugi.

Izvor fotografije: European Pharmaceutical Review

Dijagnoza i liječenje multiple skleroze

Kada mlade osobe posjete liječnika sa simptomima poput zamagljenog vida, dvoslike, neusklađenih pokreta očiju, mišićne slabosti, motoričkih ili osjetnih poremećaja, liječnik posumnja kako bi se moglo raditi o navedenoj bolesti tako da prilikom fizikalnog pregleda pomno procjenjuje živčani sustav. Kada naiđu na znakove poremećaja u radu živčanog sustava kao što su: neosjetljivost u raznim dijelovima tijela, trnci te simptomi koji napreduju i iščezavaju mogu biti sigurniji te poslati pacijenta na detaljniju kontrolu i snimanja.
 
Na daljnim kontrolama liječnici mogu, lumbalnom punkcijom, uzeti uzorak cerebrospinalne tekućine - likvora te analizom otkriti radi li se o MS. Naime, koncentracija protutijela u likvoru može biti vrlo visoka, a specifični tipovi protutijela i drugih tvari mogu biti prisutni u do 90%. Osobe koje boluju od MS u likvoru imaju nešto više bijelih krvnih stanica i bjelančevina nego što je to uobičajeno. Magnetska rezonancija (MRI) može otkriti područja mozga koja su izgubila mijelin te čak razlikovati i područja aktivne svježe demijelinizacije od područja koje je demijelinizacija zahvatila prije nekog vremena.

Multiplu sklerozu, nažalost, još uvijek nije moguće izliječiti, a cilj liječenja je skratiti akutna pogoršanja bolesti ili relapse, ublažiti simptome te smanjiti učestalost akutnih pogoršanja tako da se može reći kako postoje tri vrste liječenja: liječenje simptoma, liječenje akutnog napada, odnosno relapsa te liječenje imunomodulacijskom terapijom.

Relaps ili akutno pogoršanje bolesti definiramo kao novi neurološki simptom koji traje najmanje 24 sata, u odsutnosti infekcije ili povišene tjelesne temperature. Može biti i pogoršanje neurološkog simptoma koji je ranije bio stabilan najmanje 30 dana.

Simptomi se mogu liječiti lijekovima koji ublažavaju umor, smanjuju tremor, pomažu pri reguliranju smetnji mokrenja i stolice te onima koji smanjuju spasticitet - ukočenost ili zategnutost mišića poput anksiolitika ili nekih antiepileptika. Nedavno su za simptomatsko liječenje odobreni i kanabinoidi jer su istraživanja pokazala kako imaju pozitivan učinak na smanjenje ukočenosti i centralne neuropatske boli.

Kortikosteroidi su protuupalni lijekovi koje koristimo kada dođe do upale mijelina, znači u akutnoj fazi, no njihova primjena može dovesti do ovih nuspojava: osteoporoze, akni, hipertenzije, psihoze, poremećaja koncentracije glukoze u krvi i brojnih drugih. Oni su vrlo učinkoviti kod relapsa i najčešće brzo dovode do oporavka, ali nemaju nikakav učinak na progresiju bolesti.

Izvor fotografije: Medium

Imunomodulatori su lijekovi koji modificiraju tijek bolesti, a najčešće korišteni i najučinkovitiji su interferoni. Osim njih se još mogu koristiti i imunosupresiv mitoksantron te glatiramer acetat, a cilj imunomodulacijskog liječenja je smanjiti broja relapsa i usporiti neurološka oštećenja.
Za kraj je vrlo važno spomenuti kako bi osobe kojima je dijagnosticirana multipla skleroza trebale provoditi aktivan način života i redovito vježbati jer svaka fizička aktivnost poput hodanja, plivanja ili rastezanja smanjuje ukočenost i pomaže u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja. Više o kardiovaskularnom zdravlju možete doznati ovdje.

Podijeli:

Pogledaj i preostale tekstove

Ostavite komentar

Hvala na komntaru! Isti će se prikazat nakon kontrole.
Dogodila se greška, molimo pokušajte ponovo!

Komentari

Budite prvi koji će komentirati...

Halo doktore © 2018 sva prava pridržana
PRETRAŽI HALO-DOKTORE
Mjesto:
Slobodna pretraga:
Djelatnost: