Mineralizacijom plaka nastaje zubni kamenac - pokretač upale gingive
Bruna Dropulić-Kardum rođena je u 1978. godine u Splitu, ali se, nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja, odlučuje uputiti u Zagreb kako bi upisala Stomatološki fakultet te isti uspješno završava s visokim ocjenama 2003. godine. Nakon završenog studija, počinje graditi svoju karijeru kod iskusnog stomatologa, polaže državni ispit i dobiva licencu. Neprestano prati trendove u svijetu dentalne medicine, sudjeluje na mnogobrojnim stručnim tečajevima renomiranih stomatologa iz cijeloga svijeta te kontinuirano unaprjeđuje svoja znanja i vještine iz područja dentalne medicine. Vraća se u svoj rodni grad, u kojem 2007. godine otvara privatnu stomatološku ordinaciju u kojoj se pružaju visokokvalitetne usluge, a u radu se koriste suvremeni materijali vrhunske kvalitete.
Možete li nam se ukratko predstaviti i reći nekoliko riječi o Vašoj ordinaciji?
Rođena sam u Splitu, ali sam Stomatološki fakultet završila u Zagrebu 2003. godine. Nakon što sam stekla potrebno iskustvo i položila državni ispit, odlučila sam se vratiti u Split i otvoriti vlastitu ordinaciju koja je isprva djelovala na adresi Jerolima Miše, a od 2016. godine je na novoj adresi, u Hercegovačkoj 133, na području grada Splita. Ordinacija je privatna, ali imamo ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, tako da pacijenti dio usluga mogu dobiti i preko HZZO-a. Trenutno u njoj radimo kolegica Nikolina Čović, dentalna asistentica, i ja, a bitno je naglasiti da je sam prostor opremljen modernom tehnologijom te da su i prilaz i sama ordinacija u potpunosti prilagođeni osobama s invaliditetom.
Kako to da ste se odlučili baš za studij dentalne medicine, što Vas je zapravo motiviralo da se odlučite za to područje?
Oduvijek sam željela biti doktor dentalne medicine jer sam htjela pomagati ljudima, a zanimala me i estetika. Uistinu volim svoj poziv i sretna sam što sam pogodila idealnu karijeru. Nakon dugog niza godina rada s ljudima, osjećam da me taj poziv uistinu čini sretnom i zadovoljnom i kada bih mogla opet birati, izabrala bih isto! Neopisiv je osjećaj kada pacijent zadovoljan izađe iz ordinacije i kada mu vratimo osmijeh na lice. Osmijeh je vrlo važan element kada želimo ostaviti impresivan prvi dojam na drugoga te osobe koje imaju nedopadljive zube djeluju uglavnom neprofesionalno i neugledno, stoga je vrlo važno redovito posjećivati stomatologa. Ne samo kako bi Vaši zubi izgledali lijepo, već (i ono što je zapravo najbitnije) i kako bi cjelokupna usna šupljina bila zdrava.Kako biste ocijenili oralnu higijenu građana koji dolaze u ordinaciju i što mislite - brinu li osobe dovoljno o zdravlju usne šupljine ili reagiraju tek kada se zubno meso upali i kada dođe do bolova?
Oralna higijena naših građana nije zadovoljavajuća te se pacijenti, nažalost, najčešće javljaju na pregled kada je već prisutna upala zubnog mesa, odnosno gingivitis ili čak u stadijima parodontitisa kada dolazi do krvarenja i povlačenja zubnog mesa. Tada se mogu pojaviti i parodontni džepovi, a više o njima možete saznati ovdje.Vrlo je važno kontinuirano educirati i motivirati pacijente kako bi oni što bolje brinuli o vlastitom oralnom zdravlju te redovito dolazili na kontrole. Bitno je dobro savjetovati pacijente jer je danas na tržištu dostupna cijela paleta kvalitetnih proizvoda za pravilno održavanje oralne higijene, samo ih treba educirati o važnosti pojedinih proizvoda te o mogućim načinima terapije jer im sve to pruža i garantira suvremena dentalna medicina.
Uz redovito i pravilno korištenje kvalitetnih proizvoda za održavanje oralne higijene parodontne bolesti se mogu svesti na minimum.
Smatrate li kako osobe čak i danas, u modernom svijetu gdje su nam informacije dostupne na svakom koraku, zanemaruju oralno zdravlje i ne održavaju pravilnu oralnu higijenu? Kako bi se to moglo promijeniti?
Nažalost, bez obzira na dostupnost informacija, moram istaknuti kako je oralna higijena kod pacijenata na izuzetno niskoj razini. Vrlo malo osoba pravilno pere zube i to dvije do tri minute, minimalno dva puta dnevno, a o koncu ni da ne govorim! Ljudi ne razumiju važnost pravilne oralne higijene i oralnog zdravlja, a to se može promijeniti tako da ih se više educira, da ih se informira o mogućim bolestima do kojih loša oralna higijena može dovesti. Osobe često operu zube zato što znaju da moraju, ali čini mi se kao da im nije baš jasno zašto baš moraju čistiti zube i usnu šupljinu. Takvo čišćenje, u prosjeku, traje oko 58 sekundi, što je znatno kraće od vremena potrebnog za kvalitetno i efikasno čišćenje cijele usne šupljine.Ranije ste spomenuli kako je Vaša ordinacija opremljena modernom tehnologijom - možete li ukratko opisati koje sve materijale i aparate koristite u radu te koje usluge pružate?
Kao polivalentna ordinacija, svojim pacijentima pružamo usluge iz područja prevencije, kako bi se na vrijeme otkrila oštećenja, estetske stomatologije, dentalne patologije koja se bavi proučavanjem, dijagnostikom i liječenjem patoloških promjena na zubima, protetike, endodoncije koja se bavi liječenjem korijenskih kanala zuba, parodontologije koja se bavi prevencijom, dijagnostikom i liječenjem bolesti koje pogađaju potporna tkiva zuba, oralne kirurgije, implantologije, konzervativne stomatologije koja se temelji na prevenciji, dijagnostici i popravcima zuba oštećenih karijesom, RVG dijagnostike, odnosno digitalnog snimanja zuba uz 95% manje zračenja od klasičnog rentgena te terapije bioptron lampom. Mene, kao profesionalni izazov, najviše interesiraju protetika, koja se dijeli na fiksnu - zubne krunice, mostovi i mobilnu - potpune i parcijalne proteze te konzervativa.
Kao stručnjak iz područja dentalne medicine, sudjelovali ste na brojnim tečajevima domaćih i stranih stomatologa. Možete li izdvojiti jedan koji Vam je bio najkorisniji u radu, te ukratko objasniti o čemu se govorilo na samome tečaju?
Tako je! Smatram kako je imperativ pratiti trendove u svijetu dentalne medicine i moderne tehnologije koja se iz dana u dan unaprjeđuje i mijenja. Uspješan stomatolog mora biti u toku s inovacijama i promjenama, kako bi u radu primjenjivao najnovije metode. Najviše su me se dojmili radni tečajevi doc. dr. sc. Marka Jakovca, docenta u Zavodu za stomatološku protetiku Stomatološkog fakulteta. Dr. Marko Jakovac je još od 2009. godine voditelj tečaja stručnog usavršavanja pod nazivom "Napredne tehnike brušenja u fiksnoj protetici" na kojem stomatolozima koji pohađaju tečaj prenosi nova znanja i novosti iz područja protetike.U Vašoj ordinaciji se koristi intraoralna kamera pomoću koje uspostavljate direktnu vizualnu komunikaciju s pacijentima. Smatrate li kako takva metoda utječe na razinu povjerenja pacijenta i umanjuje njihov strah od zahvata?
Sama činjenica da pacijenti, zahvaljujući intraoralnoj kameri, preko LCD ekrana instaliranog na stomatološkom stolcu, mogu vidjeti sve detalje na zubima i usnoj šupljini uvelike utječe na povjerenje jer oni vide koji su se poremećaji pojavili u usnoj šupljini, nakon čega se uspostavlja direktna vizualna komunikacija oko definiranja zahvata koji se moraju izvršiti i određivanja dijagnoze. Na taj način se pacijente može opustiti i smiriti prije samog zahvata, jer si oni tada mogu vizualizirati kako će se zahvat obaviti te si mogu predočiti kako će im zub izgledati nakon popravka, što ih automatski motivira.Zbog čega se stvara kamenac na zubima i kako on utječe na zubno meso? Koliko je on zapravo opasan za oralno zdravlje?
Kamenac nastaje mineralizacijom plaka, ljepljive guste tvorevine koja se nakuplja na zubima. Plak se počinje stvarati neposredno nakon pranja zubi, a tvore ga virusi, bakterije, mikoplazma, odumrle stanice i ostaci hrane.Izmjeriva količina plaka nakupi se već nakon jednog sata, a on se počinje stvrdnjavati već nakon 24 sata stajanja, a u kamenac se pretvara nakon 20 dana.
Kamenac je pokretač upale gingive (zubnog mesa), a kasnije i parodontnih bolesti i upravo zbog toga bi se trebalo posjećivati doktora dentalne medicine dva puta godišnje zbog pregleda i čišćenja zubnih naslaga i kamenca jer ako na zubima nema plaka, neće se stvoriti niti kamenac!Možete li opisati kako se provodi proces pjeskarenja zubi i čišćenje zubnog kamenca? Pacijenti često niti ne znaju što je točno pjeskarenje, kako biste opisali sam pojam i koliko često bi se takvi zahvati trebali obavljati?
Čišćenje zubnog kamenca provodi se ultrazvučnim aparatom, a pjeskarenje posebnim aparatom, pjeskarom, koji pod tlakom izbacuje sitna mikroabrazivna zrnca pijeska raspršena u vodi koja izuzetno dobro čiste površinske naslage i pigmente sa zubi, vraćajući im prirodnu boju i sjaj.Bitno je napomenuti kako zubni kamenac nije moguće otkloniti uobičajenim metodama oralne higijene već je prijeko potrebna intervencija doktora dentalne medicine, a pjeskarenje bi se, u kombinaciji sa čišćenjem kamenca, trebalo raditi dva puta godišnje.
Koje su četkice za zube najbolji izbor za pravilnu oralnu njegu i koliko bi se često one trebale mijenjati? Preporučuje li se korištenje interdentalnih četkica za zube u svakodnevnoj oralnoj higijeni?
Postoje različite tehnike četkanja, a razlikujemo manualne i električne četkice za održavanje oralne higijene. Ono što ljudi često zanemaruju jest činjenica da bi se četkicu za zube trebalo mijenjati svaka tri mjeseca jer se vlakna troše, a na njima se mogu nakupiti i bakterije ako se četkica adekvatno ne osuši. Ako je došlo do upale zubnog mesa, preporučljivo je četkicu zamijeniti i ranije. Za kompletnu i pravilnu oralnu njegu bi se, uz četkicu, trebalo koristiti i zubni konac, interdentalne četkice te vodicu za ispiranje usta.Što se tiče samih četkica - električna vrši rotirajuće i oscilirajuće pokrete tako da ju je potrebno samo držati nekoliko sekundi na zubu kako bi pranje bilo efikasno, dok s manualnom četkicom sami moramo detaljno očetkati sve plohe zuba. Zube treba prati najmanje dva puta dnevno (ujutro i navečer) u trajanju od 2-3 minute.
Kada počinju rasti umnjaci i može li se dogoditi da oni nikada ne izrastu? U kojim situacijama se preporučuje vađenje umnjaka?
Umnjaci su treći kutnjaci koji rastu individualno te se može reći kako kod umnjaka nema pravila jer kod nekih osoba izrastu sa 16 godina, kod nekih sa 30, dok kod nekih osoba nikada ne izrastu jer uopće ne postoje zameci umnjaka. Kod nekih osoba, u našoj populaciji, nedostaju lateralni sjekutići, drugi premolari i umnjaci, a ta pojava se naziva hipodoncija i posljedica je genetske predispozicije i evolucije.Ako su umnjaci ukliješteni, nepravilno položeni ili nemaju dovoljno mjesta za rast potrebno ih je ekstrahirati, odnosno izvaditi. Indikacija za ekstrakciju su i česte upale zubnog mesa u području umnjaka te ortodontski razlozi - kako bi se napravilo više mjesta za zube koji prolaze kroz proces ispravljanja.
Čuli smo puno puta kako izbjeljivanje zubi ili nošenje fiksnog aparatića oštećuju našu caklinu. Možete li pojasniti na koji točno način i koliko je to zapravo štetno? Koliko puta bi osobe smjele izbijeliti zube da ne dođe do znatnog oštećenja cakline?
Izbjeljivanje zubi koje se odvija u kontroliranim uvjetima i pod nadzorom doktora dentalne medicine nije štetno za zube, a bez straha ih se može izbjeljivati jednom godišnje. Postoji više tehnika izbjeljivanja zubi poput izbjeljivanja lampom ili udlagama, a doktor dentalne medicine odabire metodu, odnosno tehniku izbjeljivanja nakon što provjeri stanje (obojenost) zubi. Što se tiče fiksnog aparatića, ako osoba koja nosi aparatić pravilno održava zaštitu i oralnu higijenu, aparatić ne bi trebao uzrokovati nikakve diskoloracije niti oštećenja.Zbog čega sve može doći do povlačenja zubnog mesa i kako reagirati jednom kada do toga dođe? Može li se to područje na neki način regenerirati i što biste preporučili čitateljima s tim problemom?
Kada govorimo o povlačenju zubnog mesa, razlikujemo upalno i neupalno povlačenje zubnog mesa (recesija). Bitno je reagirati na vrijeme jer je gingiva tu kako bi zaštitila naše zube od vanjskih utjecaja, a ako se se počne povlačiti, ogoljuje dio zuba koji ne bi smio biti nezaštićen te može doći do propadanja samog zuba. Kao što je već rečeno, zubno meso se može povući zbog neke prisutne upale, ali i zbog neadekvatnog zagriza, tanke lamele kosti, piercinga na jeziku ili ispod usne i ostalih faktora. Terapije su različite, a ovise o samom uzroku povlačenja gingive.
U kojim slučajevima je neophodno ugraditi implantate i koji se materijali koriste za izradu? Imate li neki savjet za sve one osobe koje razmišljaju o ugradnji implantata - kako se pripremiti za sam zahvat, što izbjegavati i slično?
Nažalost, zbog loše oralne higijene ili nekih životnih navika koje štetno djeluju na usnu šupljinu može doći do propadanja i ispadanja zuba, a u takvim situacijama su zubni implantati idealno rješenje. Napravljeni su od titana - biokompatibilnog materijala koji srasta s kosti jer ga organizam ne prepoznaje kao strano tijelo, a mogu se ugraditi kao nadomjestak za jedan, više zubi ili cijelu čeljust.Danas na tržištu postoje brojni implantološki sustavi, a terapeut bira sustav kroz dogovor s pacijentom s obzirom na njegove želje i financijske mogućnosti. Kako bi terapija bila uspješna, nužna je velika odgovornost i briga pacijenta koji bi trebao redovito dolaziti na kontrole i besprijekorno održavati oralnu higijenu.
Postoji li dobna granica za ugradnju implantata i kada se takav zahvat preporučuje pacijentima?
Za ugradnju implantata ne postoji dobna granica, a oni se preporučuju za nadomjestak jednog, više zubi ili pak cijele čeljusti. Prednost implantata je u tome što su izgrađeni od biokompatibilnih materijala, a kao takve ih organizam ne prepoznaje kao strano tijelo te oni srastaju s kosti. U tom slučaju oni funkcioniraju jednako kao i prirodni zubi, a još jedna prednost je to što nije potrebno brusiti susjedne zdrave zube koji bi inače bili nosači mosta. Stoga, ukoliko pacijent ima intaktne (zdrave) okolne zube, implantat je bolja opcija od mosta ili mobilnih proteza.Poštovana dr. Dropulić Kardum, puno Vam hvala na vremenu izdvojenom na ovaj razgovor! Želite li još nešto poručiti našim čitateljima?
Hvala Vama, nadam se da će čitatelji usvojiti jedan dio ovog razgovora!Ono što ne smiju zaboraviti jest to da: moraju prati zube minimalno dva puta dnevno, koristiti zubni konac jednom dnevno, korisititi vodicu za ispiranje usta te posjećivati stomatologa minimalno dva puta godišnje!
Sviđa Vam se način rada ovog doktora?
Pogledajte instituciju u kojoj radi
Podijeli:
Pogledaj i preostale tekstove
PRETRAŽI HALO-DOKTORE
Mjesto:
Slobodna pretraga:
Djelatnost: